EU signalizira kraj besplatnog novca za siromašnije članice

Zapravo, to signalizira kraj ere besplatnog novca, kada je golemi fond za oporavak nakon pandemije sačinjavao zajednički dug, a ne nacionalni doprinosa, i kada su sredstva EU-a za ceste, bolnica, projekte obnovljive energije... uglavnom zemlje istočne i južne Europe, a da one nisu morale učiniti ništa zauzvrat. Komisija, zadužena za upravljanje sedmogodišnjim proračunom EU-a od 1,2 bilijun eura, kojeg većinom financiraju njezine članice, počinje razmišljati o verziji idućeg proračuna, od 2028. godine.

U ljeto 2025. Komisija će izaći sa službenim prijedlogom kojeg će vlade morati jednoglasno odobriti prije kraja 2027. Dodatna komplikacija je to što je od početka posljednjeg sedmogodišnjeg ciklusa EU stvorio svoj hitni fond za oporavak nakon pandemije od 723 milijarde eura, koji se prvi put u povijesti bloka temeljio na objedinjavanju zaduživanja u ime 27 nacija, a ne iz pojedinačnih nacionalnih doprinosa.

Dok nekoliko zemalja EU-a, uglavnom onih najzaduženijih, žele da se Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) replicira nakon njegovog isteka 2026. stvaranjem 'investicijskog fonda', Komisija se tome protivi, kazala su za Politico dva visoka dužnosnika Komisije. Da stvari budu još gore za neke siromašnije zemlje, Komisija želi proširiti model 'novac-za-reforme' iz fonda za oporavak na svoju postojeću 'kohezijsku politiku', čiji je cilj smanjivanje jaza između bogatijih i siromašnijih regija i čini otprilike četvrtinu cjelokupnog proračuna. To nekima neće dobro sjesti.

- Neke će zemlje pokušati oslabiti 'reformsku' uvjetovanost... to će vjerojatno biti jedna od teških točaka u pregovorima', rekla je Eulalia Rubio, istraživačica think tanka Instituta Jacques Delors.

Izvršna vlast EU-a zazire od ideje o osnivanju investicijskog fonda za financiranje obrane i zelene tranzicije u nadolazećim godinama zbog protivljenja fiskalno konzervativnih zemalja, uključujući Njemačku i Nizozemsku. No oni s višim razinama duga strahuju da će upokojenje RRF-a imati ozbiljne posljedice na dugoročne projekte.EU signalizira kraj besplatnog novca za siromašnije države članice

Europska komisija staje uz skupinu fiskalno konzervativnih vlada država članica pod vodstvom Njemačke, odupirući se zahtjevima da se potrošnja financira putem većeg zaduživanja - povrh pritiska da se dodatno uvjetuje dodjela stotina milijardi eura najsiromašnijim zemljama Europske unije, piše Politico, referirajući se na dva neimenovana visoka dužnosnika iz Komisije

Zapravo, to signalizira kraj ere besplatnog novca, kada je golemi fond za oporavak nakon pandemije sačinjavao zajednički dug, a ne nacionalni doprinosa, i kada su sredstva EU-a za ceste, bolnica, projekte obnovljive energije... uglavnom zemlje istočne i južne Europe, a da one nisu morale učiniti ništa zauzvrat. Komisija, zadužena za upravljanje sedmogodišnjim proračunom EU-a od 1,2 bilijun eura, kojeg većinom financiraju njezine članice, počinje razmišljati o verziji idućeg proračuna, od 2028. godine.

U ljeto 2025. Komisija će izaći sa službenim prijedlogom kojeg će vlade morati jednoglasno odobriti prije kraja 2027. Dodatna komplikacija je to što je od početka posljednjeg sedmogodišnjeg ciklusa EU stvorio svoj hitni fond za oporavak nakon pandemije od 723 milijarde eura, koji se prvi put u povijesti bloka temeljio na objedinjavanju zaduživanja u ime 27 nacija, a ne iz pojedinačnih nacionalnih doprinosa.

Dok nekoliko zemalja EU-a, uglavnom onih najzaduženijih, žele da se Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) replicira nakon njegovog isteka 2026. stvaranjem 'investicijskog fonda', Komisija se tome protivi, kazala su za Politico dva visoka dužnosnika Komisije. Da stvari budu još gore za neke siromašnije zemlje, Komisija želi proširiti model 'novac-za-reforme' iz fonda za oporavak na svoju postojeću 'kohezijsku politiku', čiji je cilj smanjivanje jaza između bogatijih i siromašnijih regija i čini otprilike četvrtinu cjelokupnog proračuna. To nekima neće dobro sjesti.

- Neke će zemlje pokušati oslabiti 'reformsku' uvjetovanost... to će vjerojatno biti jedna od teških točaka u pregovorima', rekla je Eulalia Rubio, istraživačica think tanka Instituta Jacques Delors.

Izvršna vlast EU-a zazire od ideje o osnivanju investicijskog fonda za financiranje obrane i zelene tranzicije u nadolazećim godinama zbog protivljenja fiskalno konzervativnih zemalja, uključujući Njemačku i Nizozemsku. No oni s višim razinama duga strahuju da će upokojenje RRF-a imati ozbiljne posljedice na dugoročne projekte.