Ekonomija eurozone blago pala u trećem kvartalu

Gospodarska aktivnost u eurozoni smanjena je u trećem tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,2 posto, pokazuju Eurostatovi sezonski i kalendarski prilagođeni podaci.

Zona primjene zajedničke europske valute bilježila je tako pad BDP-a prvi puta od kraja 2020.

U EU aktivnost se zadržala na razini razdoblja od travnja do lipnja, pokazuju novi izračuni. Procjena na kraju listopada pokazivala je pad za 0,1 posto. U drugom tromjesečju BDP Unije porastao je također za 0,2 posto.

Na godišnjoj razini BDP je u trećem tromjesečju na oba područja porastao za 0,1 posto, potvrdio je europski statistički ured procjenu s kraja listopada. U drugom tromjesečju uvećan je za 0,5 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Među 13 zemalja čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca zabilježila Irska, za 1,8 posto.

Slijede Finska i Austrija s padom BDP-a na tromjesečnoj razini za 0,9 odnosno za 0,6 posto.

Najveći rast aktivnosti zabilježen je u Poljskoj, za 1,4 posto. Slijede Cipar i Mađarska gdje je porasla za 1,1 odnosno za 0,9 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Grčku, Hrvatsku, Luksemburg i Maltu.

Rast BDP-a na godišnjoj razini bilježilo je u trećem tromjesečju samo devet zemalja, pokazuju podaci Eurostata.

Najsnažnije porastao na Cipru i u Rumunjskoj, za 2,2 odnosno 2,1 posto. Blizu su i Portugal i Španjolska sa stopama rasta od 1,9 odnosno 1,8 posto.

Stopu rasta višu od jedan posto bilježile su Bugarska i Belgija, od 1,7 odnosno 1,5 posto.

Najsnažnije je i na godišnjoj razini pao irski BDP, za 4,7 posto.

Slijedi Estonija s padom od 2,5 posto te Austrija s 1,2-postotnim padom.

U Italiji i Litvi gospodarstvo se zadržalo na razini trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.