ECB poziva na obuzdavanje apetita za pvećanjem plaća

Visoka inflacija posljednjih mjeseci, daleko ispod srednjoročnog cilja ECB-a od dva posto i još uvijek na razinama koje u Europi nisu viđene desetljećima, dovela je do značajnog stvarnog smanjenja životnog standarda Europljana.

U cijeloj Europi radničke su organizacije tako pojačale napore za povećanje plaća, uključujući i štrajkove, a pregovaračka moć zaposlenika u nekim industrijama također je ojačana nedostatkom kvalificirane radne snage.

Sve to pojačava inflatorne pritiske u cijelom gospodarstvu i povećava rizik spirale inflacije plaća, kada rastuće cijene vrše pritisak na povećanje plaća, što onda stvara dodatne troškovne pritiske i ubrzava inflaciju. U takvom slučaju inflacija tada može biti vrlo dugotrajna i izmaknuti kontroli.

De Guindos priznaje da zaposlenici opravdano očekuju rast plaća zbog skoka cijena, ali se, prema njegovim riječima, spomenuta spirala mora izbjeći. U njemu "nema pobjednika".

“Sindikati bi mogli biti skloni postavljanju pretjeranih zahtjeva za povećanjem plaća. Moramo biti oprezni”, rekao je bivši španjolski ministar financija, prenosi francuska novinska agencija AFP. "Ako se nađemo u spirali inflacije plaća, ECB će morati podići kamatne stope više nego što bi inače, a to bi dodatno pooštrilo uvjete financiranja i zaustavilo gospodarsku aktivnost", objasnio je.

Kao alternativu pretjeranom rastu plaća za kompenzaciju negativnih učinaka inflacije na životni standard naveo je ciljanu financijsku pomoć najugroženijim društvenim skupinama, uz pomoć koje države fiskalnom politikom mogu ublažiti pritiske na plaće.

Prošli je tjedan Upravno vijeće ECB-a peti put zaredom podiglo središnje kamatne stope u eurozoni. Od lanjskog srpnja podigao ih je za ukupno tri postotna boda, tako da je glavna eurska kamata na najvišoj razini od studenoga 2008. Za ožujak središnje tijelo monetarne politike eura jasno predviđa novo povećanje od 0,5 postotnih bodova, nakon čega će se uskladiti prema trenutnim makroekonomskim podacima.

Trenutačno se čini da će euroekonomija ove godine biti bolja od očekivanog, a očekuje se da će se inflacija umjereno smanjiti tijekom godine, ali ostati znatno iznad dva posto. Prosječna godišnja inflacija trebala bi doseći oko šest posto, a prema očekivanjima ECB-a, u posljednjem bi tromjesečju trebala biti oko 3,5 posto.

Pretjerani pritisci na plaće jedan su od elemenata koji bi mogli zakomplicirati takav scenarij. Pritom geopolitičke napetosti, posebice posljedice ruskog napada na Ukrajinu, i dalje predstavljaju najveći rizik.