Rast duga opće države na kraju listopada u odnosu na kraj 2022. posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Ipak, središnja država s ukupnim dugom od 46,6 mlrd. eura čini gotovo 98% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi gotovo 67%. Slijede krediti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti.
Relativni pokazatelj zaduženosti opće države, javni dug u odnosu na BDP, spustio se na kraju trećeg tromjesečja 2023. na 64,4%, odnosno na najnižu razinu od kraja 2011. godine. Na godišnjoj razini smanjenje je to za 5,4 postotnih bodova odnosno za 3,8 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022. Posljedica je to snažnijeg rasta nominalnog BDP-a od rasta duga opće države.
Najviša razina javnog duga u odnosu na BDP zabilježena je u 2020. godini kada je zbog snažnog pada gospodarske aktivnosti uz istovremeni rast apsolutnog iznosa duga ovaj relativni pokazatelj dosegnuo gotovo 87% BDP-a. Nakon toga, uslijedila je kontinuirana dinamika pada ponajviše podržana snažnim nominalnim rastom BDP-a, ali i stagnacijom duga u apsolutnim iznosima u 2022. Tijekom 2023. dinamika rasta duga opće države je ubrzala, kao posljedica rasta unutarnje komponente duga. Prema podacima o strukturi duga, unutarnji dug opće države iznosio je 33,3 mlrd. eura na kraju listopada, što čini 70% ukupnog duga. Unutarnji dug bio je tako za 1,8 mlrd. viši nego na kraju 2022. Istovremeno, inozemni dug opće države bio je za 0,6 mlrd. eura niži u usporedbi s krajem 2022.
Na razini cijele 2023. godine kretanja u javnim financijama ostat će povoljna zahvaljujući prije svega solidnom gospodarskom rastu temeljenom na potrošnji čije oporezivanje povoljno djeluje na proračunske prihode te omogućava zadržavanje manjka proračuna na umjereno niskim razinama unatoč sve snažnijim pritiscima različitih korisnika. S druge strane, nominalni BDP, ključan u nazivniku jednadžbe pokazatelja javnih financija, pod snažnim je utjecajem rasta cijena i posljedično razmjerno visokog deflatora. Stoga procjenjujemo da će podaci za kraj 2023. pokazati omjer duga opće države i BDP-a ispod 63% BDP-a. Pozitivan, ali ipak zamjetno umjereniji trend, nastavit će se i u 2024. godini.
Što se tiče aktivnosti na tržištu kapitala, ista bi se na primarnom tržištu mogla nastaviti već u prvom tromjesečju ove godine s obzirom na to da je krajem siječnja bilo na dospijeću 1,75 milijardi dolara posljednjih obveznica u državnom portfelju denominiranih u USD. Ministarstvo financija namjerava nastavati s praksom da jednu trećinu potreba za zaduživanjem na obvezničkim tržištima osigura inozemnim izdanjem, a preostalo prikupi na domaćem tržištu. U srpnju i studenom na dospijeću je ukupno oko 2 mlrd. eura domaćih obveznica. Prema posljednjim podacima HNB-a, MF je u vrlo povoljnoj poziciji budući da su depoziti opće države na računu središnje banke na kraju prosinca 2023. iznosili više od 5% procijenjenog BDP-a za 2023.
