Posljedično, u razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene bile su u prosjeku više za 4,1% u odnosu na isto razdoblje 2023.
U ožujku, na mjesečnoj razini, rast cijena zabilježen je kod svih posebnih agregata, odnosno kod Energije (+0,2%), Hrane, pića i duhana (+0,3%), Usluga (+0,4%) te Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+2,4%). Prvi je to rast svih navedenih sastavnica indeksa od veljače 2023. Mjesečni rast u ožujku uobičajeno je nešto viši i kao posljedica rasta cijena odjeće i obuće radi novih kolekcija. Međutim, bez obzira na navedeno, rast za 0,9% u odnosu na veljaču signalizira na još uvijek neuobičajeno visoku tekuću inflaciju u pojedinim kategorijama, vjerojatno dobrim dijelom povezanih i s cijenama usluga. Više informacija bit će dostupno 16. travnja kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju.
Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok su i cijene Energije uz mjesečni rast zabilježile pozitivnu godišnju promjenu drugi mjesec zaredom (+1,4%). Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u ožujku na 4,7% (u odnosu na 5,5% u veljači). Cijene usluga ubrzale su u ožujku drugi mjesec zaredom, s 5,9% u siječnju odnosno s 6,4% u veljači na 6,6% u ožujku. Pozitivan doprinos ukupnoj inflaciji generiran je i od strane cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (+2,5%).
Očekujemo da će se u nastavku godine inflacija vratiti na silaznu putanju kao posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta u izračunu godišnje stope inflacije. Rizici da inflacija bude viša od očekivane uključuju mogućnost ustrajnosti tekućih pritisaka u cijenama Usluga, što je povezano i sa solidnom potražnjom u gospodarstvu u skladu s trendovima na tržištu rada i s kretanjima nominalnih plaća, koje nastavljaju bilježiti snažan dvoznamenkast godišnji rast. Ne treba zanemariti ni cijene energije, čiji rast se može ponovno intenzivirati potencijalnim geopolitičkim nestabilnostima, poput eskalacije sukoba na Bliskom istoku. S druge strane, uz izostanak vremenskih neprilika, očekujemo da će se rast cijena hrane nastaviti normalizirati, što bi moglo približiti godišnji rast kretanju opće inflacije.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom ožujka su cijene u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 4,9% na godišnjoj razini (+0,9% u odnosu na veljaču). Istovremeno je temeljna inflacija za ožujak procijenjena na 5,4%, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 1,4%.
Na razini europodručja harmonizirani indeks potrošačkih cijena u ožujku je pokazao na rast za 2,4% na godišnjoj razini (u odnosu na 2,6% u veljači), dok je temeljna inflacija usporila s 3,1% na 2,9%. Stoga je dezinflacija na razini europodručja bilježena tijekom cijelog prvog ovogodišnjeg tromjesečja. Hrvatska se u usporedbi s ostalim zemljama članica EU nastavlja zadržavati na samom vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom opće razine cijena.
