GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bruto inozemni dug smanjen na 66,7% BDP-a

Bruto inozemni dug smanjen na 66,7% BDP-a
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 18.02.2026 / 09:10
Autor: RBA analize

ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju rujna 2025. godine 60,4 mlrd. eura, što je jednako smanjenju za 6,5% ili 4,2 mlrd. eura u odnosu na isto razdoblje 2024. odnosno za 3% ili 1,9 mlrd. eura u odnosu na kraj prve polovine 2025.

Izraženo smanjenje na godišnjoj razini i u odnosu na tromjesečje ranije rezultat je smanjenja duga središnje banke. Već u prosincu 2024. stanje ukupnoga inozemnog duga značajno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka prestala provoditi repo poslove s inozemstvom.


Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine za 7,1% ili 3,5 mlrd. eura, a u odnosu na drugo tromjesečje 2025. za 1,4% ili 0,7 mlrd. eura. U odnosu na kraj 2024. ukupan bruto inozemni dug veći je za 3,3 mlrd. eura ili 5,9%, a isključujući središnju banku za 4 mlrd. eura ili 8,3%.

Promatrajući detaljnije po komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke* u ukupnom smanjio se s 23,5% na kraju rujna 2024. na 12,4% krajem rujna 2025., a iznosio je 7,5 mlrd. eura. U rujnu prošle godine u odnosu na kraj 2024. promatrani dug smanjio se za 0,7 mlrd. eura ili 9%. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 30,1% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,2 mlrd. eura (+44 milijuna eura ili 0,2% više u odnosu na kraj 2024.).

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju rujna 2025. je u odnosu na kraj 2024. zabilježio pad za 154 mil. eura ili 1,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 23,2%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 14 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug kreditnih institucija tj. banaka iznosio 8,1 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2024. povećan za 2,2 mlrd. eura odnosno 36,4%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 13,4%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 26,4 mlrd. eura ili 43,7% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s gotovo 34 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 56,3% ukupnog bruto inozemnog duga.

U skladu s navedenim, na kraju trećeg tromjesečja 2025. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti iznosio je 66,7% BDP-a. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. godine, pokazatelj je manji za gotovo 10 postotnih bodova, dok je u odnosu na kraj 2024. porastao za 0,3 postotna boda. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB manje je za samo 0,1 postotni bod u odnosu na isto razdoblje 2024. odnosno veće u odnosu na kraj 2024. za 1,6 postotnih bodova promatramo li omjer duga i BDP-a.

*Prema informacijama iz HNB-a, ulaskom RH u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza.

Tagovi: #inozemni dug, #dug, #zaduženost, #HRVATSKA NARODNA BANKA
PROČITAJ I OVO
Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto
USPORAVANJE
Rast slovenskog BDP-a u trećem kvartalu usporio na 3,7 posto
LJUBLJANA - Slovensko gospodarstvo zadržalo je solidan rast u trećem tromjesečju ove godine. BDP je bio 3,7 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, a u prvih devet mjeseci godine gospodarski rast dosegao je 3,9 posto.
Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto
CIJENE
Druga procjena DZS-a: Inflacija u listopadu 4,9 posto
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 4,9 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je rast inflacije na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.
Japanska ekonomija bilježi prvi pad na godišnjoj razini od rujna 2025.
NEOČEKIVANO
Japanska ekonomija bilježi prvi pad na godišnjoj razini od rujna 2025.
TOKIO - Japansko gospodarstvo neočekivano je zabilježilo pad u trećem tromjesečju – smanjivši se za 0,1 % na godišnjoj razini u odnosu na prethodno tromjesečje – budući da su visoke cijene energenata negativno utjecale na potrošnju i neto izvoz.
Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine
GUVERNER
Žigman otkrio koliku inflaciju očekuje iduće godine
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. godine mogla pasti na oko tri posto, pod uvjetom da ne dođe do novih geopolitičkih šokova. Gostujući u Dnevniku HRT-a, govorio je o rastu cijena energije, kamatnim stopama i gospodarskim izgledima za sljedeću godinu.
Studentska lista objavila ekonomski program
PROGRAM
Studentska lista objavila ekonomski program
BEOGRAD - Studentska lista je izjavila da ekonomska politika mora poticati domaću proizvodnju, inovacije i stabilna radna mjesta, a ne nagrađivati privilegirane i politički povezane. Objavila je program "Gospodarstvo i financije" u kojem su istaknuli ključne mjere ekonomske politike.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE