Dok su mnogi prošlih dana i tjedana uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu - s razmjerno malo kišnih dana za rujan, s većinom više sunčanih sati nego što je u rujnu uobičajeno, te s temperaturom zraka većinom višom ne samo od 20°C, nego i od 25°C, vjerojatno je malo tko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta. A bili su iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je u većini Hrvatske bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4°C!
Stoga se prema još neslužbenim analizama, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, već sada može gotovo pa tvrditi kako je ovaj rujan u većini Hrvatske bio među 5 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i odmah iza najtoplijeg 2011. godine, poručio je glavni meteorolog HRT-a.
U Gospiću, primjerice, gdje podaci srednje rujanske temperature zraka postoje od 1873. godine - ovogodišnji je rujan bio 5. u nizu najtoplijih; na Zavižanu, gdje su mjerenja počela sredinom 20. stoljeća, bio je 4. najtopliji; u Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Zagrebu (Maksimir) - 2. najtopliji; a u Osijeku - čak rekordno topao! Inače, svakodnevna mjerenja u Osijeku postoje još od 1899. godine.
Istodobno je ukupna rujanska količina oborine bila nejednoliko raspoređena pa je tijekom razmjerno malog broja kišnih dana na većini meteoroloških postaja zabilježen manjak oborine u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, a samo ponegdje i višak, kao primjerice u Rijeci i Zagrebu.
Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina. Štoviše, jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. U Splitu, primjerice, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je 5. u nizu najviših, na Zavižanu je 4., u Dubrovniku, Gospiću, Rijeci i Zagrebu (Maksimir) 2. najviša, a u Osijeku 1. - rekordna! Čak viša od do sada najviše iz 2007. godine, koja je u prvih 9 mjeseci najtoplija u većini Hrvatske.
Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji. Prema još neslužbenim podacima izmjereno je 938 mm ili litara po četvornome metru, odmah iza rekordnih 1035 mm, od početka siječnja do kraja rujna 2014. godine.
Kratkoročne prognoze za listopad upućuju na nastavak "rujanskog" vremena i sljedećih tjedan dana. Štoviše, prema dugoročnoj prognozi za sljedeća 4 tjedna prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga - ili drugim riječima - mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za listopad.
