Kačić je rođen 1932. godine u Dubrovniku.
Izabran je kao nezavisni kandidat u prvi saziv Sabora Republike Hrvatske te je u njemu vodio Odbor za vanjsku politiku, a sudjelovao je i u donošenju prvog Ustava RH. Kao doktor pomorskog prava od 1994. do 2001. godine bio je predsjednik Državne komisije za granice, a zapažen je njegov rad na utvrđivanju granice u Savudrijskoj vali i na Prevlaci.
Bio je član mnogih saborskih i državnih komisija, među ostalim i radne grupe za izradu odluka i zaključaka o razdruživanju s Jugoslavijom i drugim republikama dotadašnje države.
Hrvoje Kačić predstavljao je Republiku Hrvatsku na nekoliko zasjedanja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada 1991, koja se održavala pod pokroviteljstvom Europske zajednice.
Velikan hrvatskog vaterpola i srebrni olimpijac ostavio je značajan trag i u povijesti Vaterpolskog kluba Jug, s kojim je osvajao titule prvaka 1950. i 1951. godine. Postao je reprezentativac Jugoslavije već s 18 godina i osvojio brončanu medalju na EP u Beču 1950. godine, a osam godina kasnije srebro na EP u Budimpešti. na Mediteranskim igrama u Bejrutu 1959. godine osvojio je zlatnu medalju, a godinu kasnije četvrto mjesto na Olimpijskim igrama u Rimu. Na Olimpijskim igrama u Melbourneu osvojio je srebrnu medalju, a igračku karijeru završio je 1962. godine kako bi doktorirao pravo. U idealnu vaterpolsku momčad svijeta izabran je triput (1956., 1957. i 1960.).
Izostao je s Olimpijskih igara u Helsinkiju 1952. godine zbog problema s tadašnjom vlasti. Nakon proslave na ulici pobjede Dinama protiv Crvene zvezde oduzeta mu je putovnica i jedno je vrijeme proveo u samici UDB-e, a 30 dana zatvora proveo je u Cavtatu. U pedesetima mu je ukupno triput oduzimana putovnica iz političkih razloga.
Dobitnik je Nagrade za životno djelo zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije 2018. i Nagrade Hrvatskog vaterpolskog saveza za dugogodišnji rad u vaterpolu 2019. godine.
Autor je knjiga „U službi domovine“ (2002.), „Dubrovačke žrtve. Jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama“ (2009.) i „Hrvatska Prevlaka u poratnim godinama“ (2015.).
