Ovo je pet mogućih datuma za parlamentarne izbore

To znači da se parlamentarni izbori mogu održati već krajem travnja, ili najkasnije 60 dana nakon raspuštanja Sabora, a datum će odrediti predsjednik Republike Zoran Milanović, kako Ustav i nalaže.

On je jučer o tome rekao samo jednu rečenicu.

– Kad se raspusti Sabor, u najkraćem roku ću obavijestiti javnost. Neću se konzultirati s političkim strankama, kazao je Milanović novinarima nakon što je u Požegi sudjelovao na prisezi 41. naraštaja ročnika.

To znači da ćemo točan datum izbora, osim ako Milanović to ne objavi i ranije, imati toga dana, idućeg četvrtka 14. ožujka, a prema ustavnim rokovima izbori se onda moraju održati u rasponu od 30 do 60 dana, dakle od 14. travnja do 14. svibnja.

S obzirom na to da se izbori za Sabor u Hrvatskoj održavaju nedjeljom, datumi su 14. travnja, 21. travnja, 28. travnja, 5. svibnja ili 12. svibnja. Prema tumačenju nekih članova DIP-a, 14. travnja nije moguć s obzirom na to da se treba provesti procedura kojom se odluka predsjednika o danu izbora mora provesti kroz sustav i službenu objavu, a 5. svibnja je dan kada pravoslavni vjernici slave Uskrs, pa se očekuje da će i predsjednik Milanović to uvažiti, a i čelnica SDSS-a i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga pozvala ga je jučer da upravo to i učini. Dakle, ostaju dvije nedjelje u travnju ili 12. svibnja, a s obzirom da se u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, ove godine održavaju i europski izbori, i to 9. lipnja, nikome ne bi bilo u interesu da se izbori održavaju preblizu jedni drugima jer bi se kampanje preklopile, pa zato najizgledniji datum ostaje 21. ili 28. travnja, piše Novi list.

Pojavila se doduše još jedna ideja, s obzirom na to da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da je dan provedbe izbora neradni dan – da izbori budu iznimno 1. svibnja, odnosno na Međunarodni praznik rada. No, predsjednik Milanović time bi vjerojatno »povrijedio« biračko tijelo ljevice, njemu blisko, koje taj dan želi provesti bez obaveza, pa je teško da će posegnuti za takvom idejom.

U Hrvatskoj bi do trenutka izbora moglo biti registrirano gotovo 160 stranaka, među ostalima i nova stranka Ivice Torodića, pa zajednička lista Pravo i pravda u kojoj su Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić, svoju je Republiku osnovao i Damir Vanđelić itd. Stare stranke dobro poznajemo – uz HDZ će i dalje točkasto biti HSLS, HNS, stranka Hrvoja Zekanovića i druge manje liste, SDP na izbore ide s devet drugih manjih stranaka, dok se očekuje da će s Možemo! biti u točkastoj koaliciji u četiri jedinice, dok će u ostalih šest Možemo! ići samostalno, Most na izbore ide sam, a Domovinski pokret traži manje partnere na desnici. To je više ili manje cjelokupna ponuda u ovom trenutku, barem kad je riječ o strankama koje u istraživanjima bar prelaze prag od 5 posto.

Premijer Plenković je kao šef vladajuće većine izjavio kako je Sabor odlučio raspustiti malo ranije od očekivanog i zato da bi »ljeto bilo mirno«, pa je očito da vladajući žele upravo taj, travanjski dan izbora.

No, kako god bilo, sada smo već u pretkampanji, stranke se pripremaju za izbore, pa tako idućeg vikenda 16. i 17. ožujka i SDP i HDZ imaju svoje središnje sastanke na kojima će raspravljati o programima i načinu izlaska na izbore. Do samog raspuštanja 14. ožujka Sabor će još po hitnom postupku izglasati povećanja plaća sudaca i, ne manje važno, državnih odvjetnika, a jedna od tema bit će i prijedlog da se 2025. godina proglasi Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Naravno, da bi se Sabor raspustio, za to moraju glasati sami zastupnici – i to obična većina. A kako bi stigao odraditi sve potrebno prije raspuštanja, Sabor će zasjedati od ponedjeljka. Posljednjeg dana zasjedanja, u četvrtak 14. ožujka, glasat će se o preostalim zakonskim prijedlozima, pa i o vlastitom raspuštanju.

Kako je poznato, zadnji izbori za Sabor održani su 2020. godine, i to 5. srpnja, u trenutku kad je jenjala pandemija COVID-19, pa je iskorišten trenutak kad su građani mogli biti bez distance na biralištima. Prošli put Sabor je bio raspušten 18. svibnja, a izbori su se održali nakon skoro dva mjeseca pa je i kampanja bila relativno duga. Pobijedio je HDZ s Plenkovićem na čelu, sa 66 mandata, pa je zajedno s manjincima i liberalima te narodnjacima sastavio vladajuću koaliciju od potrebnih 76 ruku. Iako tanka, ta većina je s manjim promjenama funkcionirala dosad, a više je promjena bilo u redovima opozicije gdje se SDP podijelio na dva kluba, te danas najveći oporbeni klub čine Socijaldemokrati, a ne SDP.

Podsjećanja radi, ovoga puta na izbore idemo i s novim izbornim jedinicama, pri čemu će s tim izmjenama oko 22 posto birača sada birati u okvirima drugih jedinica. To se primjerice odnosi na Novi Vinodolski i Bakar koji su upali u 8. jedinicu, dok su Matulji sada pripali 7. jedinici. Glavni grad Zagreb ranije je bio podijenjen na četiri jedinice, a danas na tri te obuhvaća prvu, drugu i šestu jedinicu. Najčudnija je sedma jedinica koja obuhvaća sve od Paga preko Like i Banije do Siska i Jastrebarskog, a u njoj je i riječki prsten i Gorski kotar. Najlogičnije su treća sjeverozapadna, četvrta i peta slavonska, te deveta i deseta dalmatinska jedinica.

Prvi koji je objavio svoje nositelje lista (doduše, bez ijedne žene) jest HDZ – to su Andrej Plenković u prvoj, Gordan Jandroković u drugoj, župan Anđelko Stričak u trećoj, Ivan Anušić u četvrtoj, Marin Piletić u petoj, Davor Božinović u šestoj, Tomo Medved u sedmoj, Oleg Butković u osmoj, Ivan Malenica u devetoj i Branko Bačić u desetoj jedinici.

SDP će tek na idućem Glavnom odboru neposredno prije predaje lista objaviti svoje nositelje, a to su vjerojatno Arsen Bauk u prvoj, moguće nezavisna Dalija Orešković u drugoj, Siniša Hajdaš Dončić u trećoj, Mišel Jakšić u četvrtoj, Predrag Fred Matić u petoj, Boris Lalovac u šestoj, Kristina Ikić Baniček u sedmoj, Peđa Grbin u osmoj, Sabina Glasovac u devetoj i Ranko Ostojić u desetoj jedinici. No, to je još itekako podložno promjenama.

Što se stranke Možemo! tiče, Sandra Benčić bit će kandidatkinja u prvoj, Danijela Dolenec u drugoj, Tomislav Tomašević u šestoj, a Suzana Jašić u osmoj jedinici. Ostali će se birati na internim predizborima. Za druge stranke nositelji još nisu utvrđeni.

Dijaspora svoje zastupnike bira u 11. izbornoj jedinici, a za izbor manjinskih zastupnika sastavljaju se posebne liste u 12. izbornoj jedinici.

Na parlamentarnim izborima biraju se zastupnici koji će predstavljati građane u Hrvatskom saboru. Prema Ustavu, zastupnika u Saboru može biti najmanje 100, a najviše 160, no prema sadašnjim pravilima bira ih se 151. Njih 140 izabiru građani koji žive u Hrvatskoj, i to 14 po svakoj izbornoj jedinici, dijaspora pak bira tri zastupnika, a osam zastupnika dolazi iz redova nacionalnih manjina.

Iako je bilo riječi o tome treba li spustiti dobnu granicu za glasanje, ona je ostala na 18 godina i pravo glasa na izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani, upisani u registar birača. Bilo je i polemika o tome treba li se kao birački popis tretirati popis stanovništva ili registar birača, ali Ustavni sud je potvrdio ovo drugo – to su svi oni koji trenutno imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a imaju hrvatsko državljanstvo.

Odnedavno, postoji i pravo na preferencijalni glas: birači mogu glasati tako da zaokruže samo broj liste koju žele, no imaju i pravo na glasačkom listiću, uz redni broj liste koju preferiraju, označiti jednog od 14 kandidata s te liste kojem daju prednost pred ostalima. Na taj način mogu osigurati da netko od kandidata tko je niže na listi, preskoči svoje kolege i na taj način bude izabran, a ujedno to ne mora biti osoba sa stranačke liste. Dakle, u teoriji, birač može zaokružiti listu HDZ-a, a kandidata SDP-a, i listić je važeći.