Hrvatska u vrhu u EU-u po porastu oboljenja od melanoma

Uz malo sreće, ovo bi ljeto ipak moglo biti posljednje u kojem će građani u zaštiti od zloćudnih bolesti izazvanih UV zračenjem biti prepušteni sami sebi: u tijeku je donošenje Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma koji predviđa niz mjera, uključujući i zabranu solarija za mlađe od 18, kako bi se smanjio rizik od dobivanja maligne bolesti, piše Novi list.

No i dalje, odgovornost za vlastito zdravlje u smislu zaštite od svih ovih rizika bit će na svakom pojedincu.

Nacionalni program mogao bi »proraditi« za godinu dana, smatra akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestara milosrdnica i začetnica ideje o pokretanju nacionalnog probira za melanom.

Ona već pune 22 godine redovito vodi javnozdravstvene akcije zajedno s drugim hrvatskim dermatolozima, a svake godine u okviru tih akcija besplatno pregledaju od 5.000 do 6.000 ljudi diljem Hrvatske.

Zadnjih godina usmjerili su se na hrvatske otoke jer na njima, ističe Šitum, uopće nema dermatologa, izuzev otoka Lošinja. Ove su godine kamperima obišli Pazin, Gospić, Vukovar, Imotski, redom područja koja nisu pokrivena dermatolozima i stanovništvo nema pristup dermatoskopiji kao glavnoj metodi otkrivanja zloćudnih promjena na koži.

– Nacionalni program smo počeli pisati prije godinu dana, on je trenutno u e-savjetovanju, a mora proći mnoge službene institucije da bi zaživio. Ne mislim da će se to dogoditi prije iduće godine jer je administrativni put dug, tegoban i složen.

Puno je tu administrativnih stvari koje se moraju posložiti, HZZO mora odrediti cijene po kojima će liječnici raditi taj program. Kao i kod svakog programa, javi se sto poteškoća. Ali radimo paralelno svoje akcije i bez nacionalnog programa, dok se on sam ne uspostavi, ističe Šitum.

Tijekom ljeta akcije pregleda madeža neće stati, bit će ih još nekoliko do rujna, među njima i tradicionalna zadnja subota u srpnju u Zadru, a u rujnu će obići Korčulu.

U tim akcijama otkrije se u prosjeku 40 melanoma na 5.000 pregledanih, i uz to još barem 100 karcinoma kože, koji su puno češći od melanoma i manje su zloćudni. Melanoma je manje, ali ipak uz opasan tijek i sklonost metastaziranju, a kod nas se nažalost kasno otkrivaju.

– Hrvatska još uvijek spada u zemlje koje lošije stoje u tom pogledu, jer godišnje izgubimo gotovo 30 posto pacijenata s melanomom, za razliku od skandinavskih zemalja gdje zbog svijetle puti i veće osjetljivosti kože ima i najveći broj oboljelih, ali jako malo ih umire jer na vrijeme otkrivaju pojavu bolesti, vrlo su osviješteni, jako se paze, ne idu na sunce, koriste zaštitu, nabraja akademkinja Šitum.

Skandinavci, dodaje, uvažavaju sve svoje genetske predispozicije i fotoosjetljvost, a onda se sukladno tome u osviještenom zdravstvu i ponašaju.

U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine postkovida, ističe, jako porastao broj kasno otkrivenih melanoma, a dolazi sve više pacijenata koji u trenutku otkrivanja zloćudne bolesti kože već imaju metastaze.

– Cilj je Nacionalnog programa rizične skupine privesti liječniku obiteljske medicine, da ih on istrijažira i pošalje dermatolozima koji će raditi po programu.

Nakon što se otkrije da se radi o nekim zloćudnim ili suspektnim promjenama, pacijent će biti operiran, a ako nije za operaciju, onda će se odrediti dinamika praćenja, navodi prof. dr. Šitum.

U okviru Nacionalnog programa traži se i zabrana solarija mlađima od 18 godina zbog velikog rizika koji takvo izlaganje UV zrakama nosi.

I procedura donošenja tog zakona, kaže Šitum, može trajati dulje od godinu dana. Do tada, ostaje na raspolaganju samo edukacija građana o tome što odlazak u solarij čini našem zdravlju.

– Moraju se educirati i oni koji koriste uslugu solarija i oni koji je pružaju. Oni moraju jasno dati upozorenja i istaknuti rizike. Cijelo vrijeme moramo raditi na edukaciji o štetnosti solarija, a to jako teško ide. Očito nismo zrelo društvo koje bi to zabranilo, ističe.

Već i sama činjenica da je ministar Beroš podržao donošenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje melanoma za nju je, kaže, ugodno iznenađenje nakon što je osam ministara zdravstva bezuspješno molila da se krene s tim programom.

– Od 2002. godine pokušavam uvesti taj program. Nakon toliko ministara s kojima sam razgovarala, a točno osam ministara sam molila da uđemo u taj program, Beroš je prva osoba koja je, kao stručnjak i liječnik, razumio o čemu se radi i vidio rezultate na terenu. Kao struka smo mu zato zahvalni.

Svoj sam stručni život uložila u to, i znam jako cijeniti takvu podršku. Svega sam se već naslušala, bilo je ministara koji su nam govorili da plašimo turiste usred sezone, prisjeća se Šitum.

Hrvatska je u samom vrhu u EU-u po porastu oboljenja od melanoma, a godišnje imamo više od 900 novooboljelih. Po smrtnosti u samom smo europskom vrhu, na visokom četvrtom mjestu, a 227 osoba umrlo je od melanoma u 2021. godini.

Glavni je rizični faktor izlaganje suncu, osobito u vrijeme visokog UV zračenja, što je ljeti prisutno u vrijeme od 11 do 18 sati. Zloćudnim promjenama na koži sklonije su osobe svjetlije puti, kao i one koje imaju više madeža po tijelu, zbog čega bi trebale više paziti i češće se kontrolirati.

Kod upotrebe solarija rizik je još bitno veći – dokazano je da je i jednokratno korištenje solarija povezano s povećanim rizikom razvoja melanoma jer stvara 12 puta veće doze UVA zračenja u usporedbi sa sunčevim zračenjem.

U solarije ugrađuju i lampe s UVB zračenjem, koje izravno uzrokuju opekline i fotokancerogenezu. Rizik je posebno naglašen u populaciji mlađoj od 35 godina, u kojoj korištenje solarija nosi 75 posto veći rizik od nastanka melanoma.

Prema istraživanjima Zaklade za rak kože, samo jedna ozbiljna opeklina tijekom djetinjstva ili više njih tijekom života udvostručuju rizik za obolijevanje od melanoma i karcinoma kože.

Upotreba solarija i pretjerano sunčanje mogu uzrokovati brojne druge bolesti i oštećenja. Osim što uzrokuje pojavu zloćudnih tumora kože, treba obratiti pozornost ako madež postane asimetričan, poprimi neravne granice, mijenja boju i ima promjer veći od šest milimetara. Iako gotovo podjednako pogađa oba spola, nešto češće obolijevaju muškarci, i to najčešće u dobi od 60 godina.

Druga su nam ljetna prijetnja komarci, nakon što su naše podneblje zbog sve toplije i vlažnije klime naselile invazivne vrste komaraca koje prenose tropske bolesti.

U Europi je sve češća pojava azijskog tigrastog komarca, i to primarno u mediteranskom području. Ta je vrsta komarca vektor za prijenos niza patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, zika virus i chikungunyu. Obični kućni komarac prijenosnik je virusa Zapadnog Nila, koji u nekim slučajevima može biti i smrtonosan.