Guardian se raspisao o imenu dubrovačkog aerodroma

Tekst nosi naslov: "Turbulencije na Balkanu oko preimenovanja dubrovačke zračne luke". Podsjetimo, Zračna luka Dubrovnik od 2. studenog nosi naziv Zračna luka Ruđer Bošković, u čast astronoma, matematičara i fizičara iz 18. stoljeća.

Talijanima poznat i kao Ruggiero Giuseppe Boscovich, ili engleskim prijevodom njegovog imena Roger Joseph Boscovich, iznio je jedan zakon koji upravlja prirodnim silama, preteču atomske teorije, i dokazao nepostojanje atmosfere na Mjesecu, navodi Guardian, prenosi Index.

Podsjećaju kako je Dubrovnik bio poznat kao Ragusa kada se Bošković rodio u samoupravnoj republici 1711. Majka mu je bila Talijanka te je s 14 godina otišao u Rim kako bi nastavio školovanje, a zatim i karijeru. Tvrde kako su sada identitet i podrijetlo njegovog oca dovedeni u pitanje, "što još jednom dokazuje da je pripisivanje mjesta ljudima trnovit posao na Balkanu, gdje identitet može biti i promjenjiv i vrlo emotivan".

"Općenito, vjerski izbori i opredjeljenja napravljeni stoljećima unatrag su očvrsnuli u etnički identitet: katolici u Hrvate, pravoslavci u Srbe, a bosanski muslimani u Bošnjake", dodaju. Pišu kako je Nikola Bošković bio dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, u planinama koje se nadvijaju nad Dubrovnik.

Riječ je o selu koje sada pripada Republici Srpskoj. Čelnici tog entiteta željeli su izgraditi zračnu luku u Trebinju, nedaleko od Orahova Dola, i nazvati je po Ruđeru Boškoviću. Pozivaju se na argument da su Nikola Bošković i njegovo pleme bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo.

Guardian citira srpske znanstvenike koji tvrde da je Nikolino obraćenje učinjeno kako bi se mogao oženiti pripadnicom katoličke obitelji u Dubrovniku ili kako bi nastavio svoju karijeru, te stoga nije promijenio suštinski srpski identitet obitelji. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić opisao je Boškovića kao "Srbina katolika".

"Kada se razmatra pitanje Boškovićeva etničkog podrijetla, ključno je priznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različita značenja u vrijeme njegovih predaka", govori Danilo Kovač, povjesničar sa Sveučilišta Sapienza u Rimu.

Kovač se osvrnuo i na radove srpskih i crnogorskih znanstvenika koji tvrde da je obitelj u biti bila srpska. "Povijesni zapisi nedvojbeno potvrđuju da je Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu", kazao je.

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje. "Imenovanje zračne luke je naša stvar i nećemo, naravno, nikoga pitati o tome. Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin", izjavio je, prenosi Slobodna Bosna.

"Stric Ruđera Boškovića bio je katolički svećenik don Ilija Bošković. Sve do početka 20. stoljeća u Orahovu Dolu nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva", rekao je Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do.

Guardian naglašava kako natezanje oko porijekla poznatih osoba nije ništa novo. Srbija je 2006. beogradsku zračnu luku nazvala po Nikoli Tesli, legendarnom izumitelju i djedu elektrotehnike. Guardian piše da je po nacionalnosti Srbin rođen u selu Smiljan, koje se tada, sredinom 19. stoljeća, nalazilo u vojnoj krajini Austro-Ugarske, na teritoriju današnje Hrvatske.

Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd smatra Teslu svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se premjesti u katedralu. Srbija se snažno bunila kada je Hrvatska stavila lik izumitelja na svoje kovanice od 50, 20 i 10 centi početkom ove godine.

Narodna banka Srbije priopćila je za agenciju France-Presse da time Zagreb "uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda". U Guardianu su uvjereni da bi Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bio zgrožen tim argumentima. "Jednako sam ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu. Živjeli svi Jugoslaveni", citiraju navodnu Teslinu izjavu.

Navode kako u Bosni pitanje Trebinja ima još jednu dimenziju, odnosno srpskih nacionalista i njihovog separatističkog vođe Milorada Dodika da ojačaju autonomiju Republike Srpske. Tvrde kako su projekt do sada blokirali hrvatski i bošnjački članovi zajedničkog Predsjedništva.