Slučaj Alta banka: Što će biti s novcem državnih poduzeća?

Dok čekaju odluku o stečaju, ekonomisti upozoravaju da bi posljedice mogle pogoditi i druge tvrtke u vlasništvu Davora Macure.

Dok čekaju odluku Trgovačkog suda o stečaju ALTA banke, građani čekaju informacije o tome kada će moći primati depozite od banke.

Upute u vezi s tim, objašnjava sugovornik N1, objavit će Agencija za osiguranje depozita. Ona će odrediti banku koja će biti isplatitelj, u roku od tri dana od službenog proglašenja stečaja.

„Agencija za osiguranje depozita vratit će do 50.000 eura, za isplatu štediša. Sve preko toga, dakle ako je netko imao ušteđevinu od 70.000 - 50.000 vratit će mu agencija, a za tih 20.000 morat će čekati naplatu u redovnom stečajnom postupku iz stečajne mase“, kaže Dejan Gavrilović iz Udruge potrošača Eftekfi.

Osim građana, račune u banci imali su i Elektroprivreda Srbije, Telekom, Srbijagas, Air Serbia, Parking servis. Dug je popis državnih poduzeća, a jasno je da je ALTA banka mogla funkcionirati samo ako je bila privilegirana od strane bivšeg režima, objašnjava Pavle Petrović, bivši predsjednik Fiskalnog vijeća. I zato je, dodaje, reakcija Narodne banke Srbije bila zakašnjela.

„Kad bi guverner središnje banke bio stvarno neovisan, a ne navečer visoki dužnosnik Srpske napredne stranke, a ujutro neovisna osoba, kad bi viceguverneri s njim stvarno bili neovisni, vidjeli bi što se u biti događa“, kaže Pavle Petrović, bivši predsjednik Fiskalnog vijeća.

Suština je, prema Milanu Ćulibrku, uredniku ekonomije tjednika Radar, da bi Macuri trebalo barem stoljeće na Zapadu za poslovno carstvo koje je u samo nekoliko godina izgradio u Srbiji.

„Bilo je stotina milijuna eura državnog novca, državnih poduzeća, i pitanje je što će od toga na kraju biti. Sada sve ovisi o tome kako će završiti stečaj. Ne zaboravimo da stečaj četiri propale banke koje su zatvorene još 2002. nije završen“, kaže Milan Ćulibrk, urednik tjednika Radar.

Iako smatra da stečaj ALTA banke neće imati značajne posljedice za bankarski sustav Srbije, Petrović ne može tvrditi isto za tvrtke koje su također u vlasništvu Davora Macure.

"To bi potencijalno moglo imati puno veći ekonomski problem i loš učinak i posljedice za te lance Mercator, Idea i Roda, te da dođu u vrlo tešku situaciju..." kaže Petrović.

TV Nova: Mogu li bankrotirati?

"Moguće je da bi bankrotirali", kaže.

I ne isključuje mogućnost da bankrotiraju i druge klijentelističke tvrtke koje su to bile u prethodnim godinama, poput ALT-a.A banke, bile uz političko-ekonomsku državnu elitu.