"Temeljem analize stanja u sustavu, predlažemo dodatno privremeno oporezivanje banaka u iznosu od 0,2 posto bilančne sume na razdoblje od pet godina", objavilo je u utorak Ministarstvo financija.
"Odluka nije donesena preko noći, već intenzivnim dijalogom s bankama i nizom analiza ministarstva, uzimajući u obzir podatke o poslovanju banaka i podatke Banke Slovenije", rekao je ministar financija Klemen Boštjančič. Banke povećavaju profitabilnost, a razlozi su, prema njegovim riječima, prvenstveno rast kamatnih stopa na kredite i zadržavanje niskih kamatnih stopa na depozite, uz nastavak niskih neto ispravaka vrijednosti i rezervacija. Europska središnja banka (ECB) najavila je još jedno povećanje kamata za rujan, što će kratkoročno dodatno pozitivno utjecati na profitabilnost banaka, dodao je ministar.
Prijedlog je formuliran u ministarstvu i uzimajući u obzir mišljenje ECB-a i primjer španjolskog poreznog sustava. Odluka o oporezivanju banaka zahtijevala je prethodnu analizu njezina utjecaja na stabilnost financijskog sustava, pojašnjavaju u ministarstvu. Prema upozorenju ECB-a u vezi sa španjolskim slučajem dodatnog oporezivanja, prikupljena sredstva ne smiju se koristiti za pokrivanje deficita državnog proračuna, već se moraju koristiti namjenski. "Stoga predlažemo da dodatno oporezivanje banaka bude izvor sredstava u fondu za obnovu Slovenije iz kojeg će se osigurati bespovratna i povratna sredstva za financiranje sanacije šteta nakon poplava", navelo je ministarstvo. .
Svjesni smo koliko su banke važan dio financijskog sustava i kakvu ulogu njihovo poslovanje ima u financijskoj stabilnosti zemlje, istaknuo je ministar, dodavši da je prijedlog formuliran nakon konzultacija sa slovenskim bankarskim regulatorom Bankom Slovenije. , te da je "prihvatljivo i sa stajališta utjecaja na bankarski sektor i širu financijsku stabilnost".
Ministar je rekao da detalji još nisu dorađeni. Oni će biti finalizirani zajedno s bankama sljedećih tjedana. No, već je poznato da će prijedlog zakona o obnovi uzeti u obzir različite pozicije pojedinih banaka i utjecaj na njihovo buduće poslovanje. Ako bankama ove godine ide izuzetno dobro, ne mora nužno biti tako i ubuduće, objasnio je ministar. Tako će u konačnu verziju uključiti i neke osigurače. Pritom je najavio i osiguranje razmjernosti mjere dodatnog oporezivanja. "Od tog oporezivanja bilance bit će odbijeni dobrovoljni ulozi banaka u taj fond", rekao je, podsjetivši da je NLB najavila da će dobrovoljno uložiti približno 0,1 posto bilančne sume u fond. "Nadam se da će to slijediti i druge banke, te drugi gospodarski subjekti s ovakvim specifičnim iznosima, posebice oni koji zbog specifičnih razloga u ovim vremenima ostvaruju visoke dobiti", naglasio je Boštjančič.
Banka Slovenije proučava posljedice gubitaka sa stajališta osiguranja financijske stabilnosti, a sadašnji podaci pokazuju da je utjecaj gubitaka na financijsku stabilnost savladiv, napisali su u priopćenju. Što se tiče planiranog poreznog opterećenja banaka i štedionica, objasnili su da kreiranje porezne politike države nije u njihovoj nadležnosti, ali im je ključno da poduzete mjere neće utjecati na stabilnost bankovnog sustava.
Fotografija: STA.
