Dobit slovenskih banaka u deset mjeseci porasla 7,7 posto

Tome je značajno pridonijelo nisko formiranje gubitaka i rezerviranja s obzirom na veće prihode. Povrat na kapital ostao je relativno visok i usporediv s prethodnim godinama.

Na poslovanje bankovnog sustava u prvih 10 mjeseci ove godine znatno je utjecala povoljna gospodarska aktivnost u slovenskom gospodarstvu. Potonje bi se u budućnosti moglo pogoršati zbog tendencije rasta sistemskih rizika, piše Banka Slovenije u najnovijoj publikaciji o poslovanju banaka.

Banke su ostvarile četvrtinu više neto prihoda nego u istom razdoblju prošle godine, što je rezultat ovogodišnjeg rasta neto kamatnog prihoda i neto nekamatnog prihoda uz umjeren porast troškova poslovanja. Do listopada su neto prihodi od kamata premašili prošlogodišnji za više od desetine. Relativno velikim kvantitativnim učincima sve se više pridružuju pozitivni cjenovni učinci, navode iz središnje banke.

Prema njihovim upozorenjima, rast neto kamatnog prihoda mogao bi se usporiti u slučaju daljnjeg pogoršanja gospodarskog okruženja i izraženijeg usporavanja kreditne aktivnosti. Ovogodišnjem rastu neto nekamatnog prihoda ponajviše su pridonijeli prihodi od dividendi kojih je prošle godine izostalo, dok se rast neto naknada smanjio posljednjih mjeseci. Rast troškova poslovanja zaostaje za rastom bruto prihoda banaka i bio je usporediv s rastom ukupne imovine.

Depoziti nebankarskog sektora rasli su ove godine do listopada zbog izrazitog povećanja depozita stanovništva u proljetnim mjesecima i depozita nefinancijskih poduzeća od prve polovice godine nadalje.

Investicije bankovnog sustava porasle su uz snažno kreditiranje nebankarskog sektora, čime je povećan udio kredita nebankarskom sektoru, dok se udio najlikvidnijih ulaganja smanjio. Međugodišnji rast kredita nebankarskom sektoru naglo se ubrzao do kolovoza, nakon čega se blago smanjio, ali je s 11,9 posto ostao među najvišima u eurozoni.

Stanje kredita stanovništvu bilježilo je rast do listopada, uglavnom zbog porasta stambenih kredita. Međugodišnji rast potonjeg počeo je usporavati kako se smanjio obujam novih zajmova, ali je ostao četvrti najveći u europodručju.

Potrošački krediti bilježe blagi trend rasta mjesečnih novih poslova do listopada, a stanje potrošačkih kredita bilo je slično kao i godinu ranije. Međugodišnji rast i dalje je znatno zaostajao za europrosjekom.

Pokazatelji kvalitete ulaganja banaka ostali su stabilni i povoljni, no pogoršanje je prisutno u manjem dijelu portfelja. Udio neprihodujućih izloženosti na razini cjelokupnog portfelja u listopadu je iznosio 1,2 posto. U portfelju nefinancijskih društava taj je udio porastao prvi put od veljače 2021.

Uz visok rast kredita od banaka, kod nefinancijskih društava zamjetno raste obujam kredita s promjenjivom kamatnom stopom, što negativno utječe na teret servisiranja dugova poduzeća. Uz povećane neizvjesnosti u makroekonomskom okruženju i očekivano usporavanje gospodarske aktivnosti, banke održavaju nisku razinu pokrivenosti ispravkama vrijednosti i rezerviranjima. Iznimka je portfelj potrošačkih kredita, gdje se od lipnja stopa pokrića povećava.

Neto kreiranje ispravaka vrijednosti i rezervacija u bankovnom sustavu do listopada je bilo minimalno, manje od dva posto bruto prihoda banaka, dok su banke u istom razdoblju prošle godine otpuštale neto ispravke vrijednosti i rezervacije. Povrat na kapital prije oporezivanja dosegnuo je 10,5 posto, prema podacima Banke Slovenije.

Kapitalna pozicija bankovnog sustava ostala je solidna unatoč smanjenju stopa adekvatnosti kapitala u trećem tromjesečju. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala na konsolidiranoj razini smanjena je na 17 posto i nešto je niža u odnosu na europrosjek, a CET1, unatoč smanjenju na 15,5 posto, i dalje je iznad europrosjeka. Likvidnost bankovnog sustava ostala je dobra.