Uz visok postotak stranog vlasništva, hrvatske banke odlikuje visoka kapitaliziranost, odnosno visoka pokrivenost aktive, potraživanja koja banka ima, vlastitim kapitalom, odnosno novcem koji banka posjeduje. Sustav je dobro razvijen, banke uspješno uvode digitalizirane usluge i pojedinim iskoracima su već ušle i u područje fintecha, što znači da prostora za rast i razvoj još uvijek ima.
Najveća potvrda uspješnosti cjelokupnog monetarno-financijskog sustava ovogodišnje je ulazak Hrvatske u eurozonu, najelitniji međunarodni financijski klub s vrlo strogim pravilima i uvjetima pristupa.
Zahvaljujući brzoj reakciji Vlade, ni potencijalno iznimno opasna situacija nastala uvođenjem sankcija ruskim poslovnim subjektima nakon agresije na Ukrajinu nije poljuljala sustav, nego je, štoviše, pojačala povjerenje građana u njegovu sigurnost. Naime, na hrvatskom je tržištu poslovao Sberbank, najveća ruska banka. U prvim danima rata, hrvatski Sberbank posrnuo je pod teretom nelikvidnosti, ali je pravodobnim djelovanjem politike dogovorena prodaja banke Hrvatskoj poštanskoj banci. Već 2. ožujka prošle godine, samo šest dana nakon što su prve ruske rakete pale na Kijev, poslovnice bivšeg Sberbanka otvorene su za normalno poslovanje pod imenom Nova hrvatska banka. Na taj način izbjegnuta je likvidacija banke, koja bi hrvatske porezne obveznike stajala više od milijardu eura.
Priča ovih dana dobija svoj konačan epilog, HPB je jači nego ikad i od 3. srpnja će u potpunosti pripojiti Novu hrvatsku banku, za što je ovih dana ishodio potrebna odobrenja. HPB je u prošloj godini poslovao uz povijesno visoku dobit od 128 milijuna eura i rast vrijednosti dionice od 13 posto, a ove godine u banku pristupa 70 tisuća novih korisnika iz nekadašnjeg Sbera, čime “nacionalna” banka ozbiljno pretendira za ulazak u 5 najvećih, koje danas čine banke u pretežitom stranom vlasništvu.
Za razliku od HPB-a, koji se snažno pozicionirao kao nacionalna bankarska kuća, Croatia banka, koja je u 100-postotnom državnom vlasništvu, nije uspjela pronaći svoju nišu niti smjer razvoja. Croatia banka je sanirana 2000. godine i od tada je vlasnik njenih dionica Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Pozitivno je da je banka prestala nizati gubitke i tijekom proteklih nekoliko godina počela ostvarivati i skromnu dobit, ali je riječ o tek 14. po veličini od 20. banaka u Hrvatskoj.
Trenutno povoljno razdoblje stabilnog poslovanja na najbolji način bi se moglo iskoristiti kad bi se država riješila tog tereta i odgovornosti, pogotovo s obzirom na to da dionice ustvari drži sanacijska agencija. Prodajom u ovom trenutku država bi se riješila potencijalne glavobolje u budućnosti, a pod novim vlasnikom bi Croatia banka dobila razvojni i modernizacijski impuls koji joj je potreban.
