GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Željeznica među ključnim projektima Vlade u 2020. godini

Željeznica među ključnim projektima Vlade u 2020. godini
PROJEKTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.01.2020 / 09:02
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Gospodarski Vladini resori u 2020. godinu ulaze s ambicioznim planovima te se predviđaju gradnja i obnova cesta, pruga i luka, poboljšanje makroekonomskih pokazatelja i poduzetničke klime, što bi građanima trebalo donijeti rast standarda, a poduzetnicima olakšati poslovanje.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira nastavak rasterećenja gospodarstva te smanjenja ili ukidanja dijela neporeznih davanja i parafiskalnih nameta.

Tu je i akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga (ili deregulaciju profesija) te unapređenje sustava START koji donosi mogućnost upisa promjena poduzeća, te uvođenje mogućnosti za zatvaranje tvrtke.

Uvođenje obaveze izdavanja i zaprimanja eRačuna između svih gospodarskih subjekata također je u planu Ministarstva gospodarstva, kao i daljnje unaprjeđenje zakonodavnog okvira u cilju poticanja i olakšanja poslovanja i zaštite potrošača.

Pitanje rada nedjeljom planira se urediti izmjenama Zakona o trgovini, a najavljuje se i nastavak sufinanciranja istraživačko-razvojnih projekata za poduzetnike kroz program dodjele državnih potpora za provjeru inovativnog koncepta.

Tijekom 2020. godine očekuje se i realizacija niza natječaja namijenjenih poduzetnicima, a njihov ukupni iznos mjeri se u milijardama kuna.

Ministarstvo financija poručuje da je proračun za 2020. godinu usmjeren na daljnje porezno rasterećenje radnika i poduzetnika, "teško" 2,3 milijarde kuna, projicirani prihodi proračuna od EU-ovih fondova u 2020. dosežu 18,1 milijardu kuna, tu je i nastavak trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, a u drugoj polovici nove godine očekuje se i ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Iz Ministarstva u 2020. očekuju višak proračuna opće države od 0,2 posto BDP-a, u 2021. od 0,4 posto BDP-a, a u 2022. višak od 0,8 posto BDP-a.

Kada je riječ o javnom dugu, on je krajem 2015. iznosio 84,4 posto BDP-a, do kraja 2019. očekuje se njegovo smanjenje na razinu od 71,3 posto BDP-a, a do kraja 2020. godine do 68 posto.

Očekuje se i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pa se prognozira da će anketna stopa nezaposlenosti bilježiti daljnje smanjenje, prema 6,3 posto u 2022.

Od prvog dana 2020. godine na snagu stupa paket zakonskih izmjena donesenih u sklopu četvrtog kruga porezne reforme, a koje između ostalog donose povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, umanjenje porezne obveze za sto posto mladima do 25 godina života te za 50 posto mladima od 26 do 30 godina života za plaću do godišnje osnovice od 360 tisuća kuna, a po novome u cenzus od 15 tisuća kuna za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

Između ostalog, proširen je i obuhvat stope od 13 posto za nositelje fonogramskih prava, kao i za pripremanje i usluživanja jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta.

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističu da će 2020. godinu obilježiti radovi na željezničkim prugama. Trenutno su u provedbi projekti ukupno vrijedni 1,2 milijarde eura, a tijekom 2020. godine u planu je obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima vrijedna 1,03 milijarde kuna te projekt osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajem procijenjene vrijednost projekta 127,7 milijuna kuna.

Planira se i priprema dokumentacije za dionicu Hrvatski Leskovac-Delta procijenjene vrijednost 52,5 milijuna kuna.

Za 2020. godinu najavljuje početak realizacije značajnih projekata u cestogradnji poput izgradnje pristupnih cesta Pelješkom mostu ukupne duljine 30,13 kilometara i vrijednost izgradnje 990 milijuna kuna te nove multimodalne platforma Splitske aglomeracije Solin - Stobreč - Dugi Rat – Omiš ukupne procijenjene investicije 2,4 milijarde kuna.

Značajni projekti će se odvijati i na autocestama - dovršetak prve faze istarskog ipsilona, natječaj za drugu cijev tunela Učka te projekt dovršetka izgradnje Koridora 5c.

Početak gradnje obilaznice Novog Vinodolskog kao dio autoceste Križišće - Žuta Lokva planiran je do kraja 2020. godine a završetak radova potkraj 2020. godine.

Tijekom sljedeće godine je planiran nastavak ulaganja u luke vrijedan više od 453,8 milijuna kuna.

Planira se i izgradnja nacionalne širokopojasne agregacijske infrastrukture procijenjene vrijednost 780 milijuna kuna.

Tijekom 2020. godine su, među ostalim, planirane i aktivnosti koje uključuju određivanje prvog hrvatskog 5G grada te izradu i donošenje Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2021.-2027. godine.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja početkom prvog kvartala 2020. godine planira objavu natječaja "Energetska obnova višestambenih zgrada", kojim će se podupirati provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama. Za tu je namjenu osigurano 152 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U planu je i natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća za što bi na raspolaganju trebalo biti osigurano najmanje 200 milijuna kuna. Program, koji se trenutno izrađuje, sufinancirat će se putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Nastavlja se i projekt subvencioniranja stambenih kredita namijenjen stambenom zbrinjavanju mladih obitelji.

Godina 2020. bit će obilježena izradom i usvajanjem globalne i europske strategije o bioraznolikosti, najavljuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

U 2020. godini očekuje se i usvajanje prve nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, a potom i izrada nacionalnoga akcijskoga plana za petogodišnje razdoblje koji će sadržavati prioritetne mjere.

Ministarstvo poljoprivrede u 2020. godini najavljuje donošenje Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora nakon 2020. kao i donošenje Višegodišnjeg razvojnog plana akvakulture nakon 2020.

Trebala bi početi i primjena e-poljoprivredne kartice i izgradnja 1. faze izvještajno-upravljačkog sustava Ministarstva poljoprivrede.

Među najavljenim aktivnostima je i uvođenje nacionalnog sustava označavanja u svrhu bolje prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih proizvoda i uspostave kratkih lanaca opskrbe, zatim osiguranje efikasnije podrške mladim poljoprivrednicima, jednostavnih procedura poglavito za mala gospodarstva, podloga za razvoj biogospodarstvo i pametnih sela kroz vođenje rasprava, dijaloga i ostalih aktivnosti tijekom predsjedanja Vijećem EU-a.

U 2020. godini se planira i izgradnja sustava sljedivosti ribe putem bar koda do krajnjeg potrošača.

Ministarstvo državne imovine planira objavu natječaja za prodaju dionica/udjela u najmanje 90 društava u kojima država ima manjinski udjel do 25 posto, donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i nastavak i intenziviranje aktivnosti od prodaje nekretnina.

Vezano uz donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu iz Ministarstva ističu kako se njime želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu. Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.

Za 2020. godinu iz Ministarstva državne imovine najavljuju i nastavak i intenziviranje aktivnosti prodaje nekretnina s ciljem smanjenja portfelja neiskorištene državne imovine, kao i aktivacije neiskorištene državne imovine u svrhu ostvarenja projekata od osobitog značaja za gospodarstvo.

Ključne aktivnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a u 2020. godini uključuju postizanje 100-postotne ugovorenosti iz financijske omotnice (2014.-2020.) te donošenje novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. u okviru kojega je Ministarstvo zaduženo za sredstva kohezijske politike.

Očekuje se i donošenje Nacionalne razvojne strategije 2030 koju koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te priprema Teritorijalne strategije za Slavoniju, Baranju i Srijem te rad na sličnim strategijama za ostala slabije razvijena područja u Hrvatskoj.

Među planiranim ključnim aktivnostima je i programiranje novog financijskog razdoblja 2021 – 2027 za postizanje ravnomjernog regionalnog razvoja svih dijelova Hrvatske te jačanje brdsko-planinskih područja, potpomognutih područja, otoka te jačanje Europske teritorijalne suradnje.

Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje iza 2020. te uvođenje Hrvatske turističke kartice kao mjere za poticanje potrošnje u domaćem ugostiteljstvu i turizmu glavne su aktivnosti kojima će se u 2020. baviti Ministarstvo turizma.

Osnovni cilj hrvatske turističke kartice je poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, a time i udjela domaćih turista u ukupnom turističkom prometu, kao i porast popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljskih kapaciteta, smanjenje sezonalnosti i povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.

Poslodavci će zaposlenicima, prema mogućnostima, moći uplaćivati neoporezivi dio dohotka do 2.500 kuna, koje će moći koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga, a pravo na to imaju radnici u ugovornom radnom odnosu (na određeno ili neodređeno vrijeme, obrtnici, djelatnici slobodnih zanimanja i poljoprivrednici).

Ministarstvo turizma će tu mjeru provoditi u suradnji sa poslovnim bankama, koje će odabrati i s njima sklopiti sporazum nakon što se prijave na već otvoreni javni poziv. Banke bi do kraja travnja 2020. trebale početi izdavati Hrvatsku turističku karticu.

Procjenjuje se da će ključni učinci uvođenja ove mjere biti direktni neto prihodi od oko milijardu kuna godišnje, dok se ukupni potencijal generiranja direktnih i indirektnih neto prihoda procjenjuje na 1,35 milijardi kuna godišnje. Također se procjenjuje i da bi ta mjera mogla utjecati na direktni broj zaposlenih od 3.500 ljudi, a posredno induciranim zapošljavanjem ukupni utjecaj na broj zaposlenih se kreće oko 5.000 ljudi u razdoblju primjene mjere.

Novostvorena vrijednost te mjere kao zbroj realizirane dobiti i plaća zaposlenika procjenjuje se na oko 800 milijuna kuna godišnje, dok procijenjeni utjecaj na nove investicije u sektoru iznosi četiri milijarde kuna u cijelom razdoblju primjene.

Tagovi: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Ministarstvo financija
PROČITAJ I OVO
Proširen Nadzorni odbor PEVEX-a
NADZORNICI
Proširen Nadzorni odbor PEVEX-a
ZAGREB - Glavna skupština je, uz tri postojeća člana Nadzornog odbora Kristinu Prokš, Damira Spudića i Eugena Perića, na četverogodišnji mandat izabrala Antoniju Glavaš, istaknutu menadžericu sa zavidnim petnaestogodišnjim iskustvom i Nenada Bračuna, također menadžera koji je u posljednje tri i pol godine obavljao funkciju direktora Z1 televizije.
EU pokrenuo postupak povratka u promet Boeingovih zrakoplova 737 MAX
PROMET
EU pokrenuo postupak povratka u promet Boeingovih zrakoplova 737 MAX
BRUXELLES - Europski regulator pokrenuo je u utorak postupak izdavanja dozvole za povratak u promet Boeingovih zrakoplova 737 MAX, prizemljenih prije gotovo dvije godine nakon dvije teške nesreće.
Preminuo Pero Gudelj, vlasnik FIS-a
IN MEMORIAM
Preminuo Pero Gudelj, vlasnik FIS-a
ZAGREB - U bolnici u Zagrebu umro je osnivač kompanije FIS Pero Gudelj. Riječ je o velikom trgovačkom lancu u BiH.
Malezija zatvara pogone najvećeg proizvođača zaštitnih rukavica zbog zaraze
POTEZI
Malezija zatvara pogone najvećeg proizvođača zaštitnih rukavica zbog zaraze
KUALA LUMPUR - Malezija je najavila zatvaranje gotovo 30 tvornica korporacije Top Glove radi testiranja i karantene nakon što je kod više od 2.000 radnika najvećeg proizvođača gumenih rukavica u svijetu potvrđena zaraza covidom 19.
Zagrebačke otpadne vode i HZJZ: Praćenjem otpadnih voda do tragova korone
PROJEKTI
Zagrebačke otpadne vode i HZJZ: Praćenjem otpadnih voda do tragova korone
ZAGREB - Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa Zagrebačkim otpadnim vodama d.o.o. (ZOV) pokrenuo je projekt praćenja otpadnih voda kao odgovor na pandemiju COVID-19.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE