Visoka razina insolventnosti u Hrvatskoj ostaje i u 2025.

Globalna insolventnost porast će za +6 % u 2025. i dodatnih +5% u 2026., dok se blagi pad od –1 % očekuje tek 2027. godine.

Učinci američkih carina, čiji je utjecaj zasad odgođen, povećavaju rizik globalnih domino učinaka, dok se dodatni pritisak javlja zbog velikog broja novootvorenih poduzeća u sektorima tehnologije i umjetne inteligencije.

Hrvatska: visoka razina insolventnosti ostaje i u 2025.

Nakon naglog porasta u 2024., broj stečajnih postupaka u Hrvatskoj ostat će povišen i tijekom 2025. godine. Prema podacima koje donosi ACREDIA, vidljivi su znakovi kratkoročne stabilizacije, no strukturni izazovi za mnoge tvrtke i dalje su prisutni.

U 2024. otvoreno je ukupno 4.832 stečajna postupka, što predstavlja rast od 7 % u odnosu na 2023. Gotovo trećina stečajeva dolazila je iz građevinskog sektora, koji je i dalje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. registrirano je 2.610 stečajeva, što je pad u odnosu na isto razdoblje 2024. (3.301 slučaj) i upućuje na blago ublažavanje trenda.

„I dalje vidimo strukturne izazove, osobito za manja poduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima financiranja i ograničenim likvidnosnim rezervama,“ ističe Michael Kolb, član Uprave ACREDIA.

Najviše pogođeni ostaju građevinska industrija, maloprodaja i uslužni sektor, koji su iznimno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uvjete financiranja. Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje profitira od snažnog turizma i infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši kamatni troškovi sve više opterećuju otpornost poduzeća.

„Za 2026. očekujemo stabilizaciju na visokoj razini, a vidljiviji oporavak predviđamo 2027., u skladu s općim gospodarskim oporavkom europodručja,“ dodaje Kolb.

Hrvatska: slabija vanjska potražnja i trgovinske napetosti pritišću gospodarstvo

Napetosti u globalnoj trgovini i slabija potražnja iz zapadne Europe sve više utječu na hrvatsko gospodarstvo. Iako je Hrvatska manje ovisna o izvozu nego neke zemlje regije, sektori poput proizvodnje, logistike i trgovine već osjećaju posljedice poremećaja opskrbnih lanaca i viših troškova uvoza.

Prema OECD-u i Europskoj komisiji, rast izvoza u 2025. ostat će umjeren, budući da protekcionističke mjere i slabija aktivnost ključnih trgovinskih partnera ograničavaju potražnju.

Nakon solidne prve polovice godine, ACREDIA bilježi rane pokazatelje usporavanja u industrijama orijentiranim na izvoz te rast pritiska u građevinskom, maloprodajnom i uslužnom sektoru, koji se suočavaju s višim troškovima financiranja i manjkom likvidnosti.
„Mnoga hrvatska poduzeća posluju s niskim maržama i snažno ovise o stabilnom novčanom toku. Kombinacija slabije vanjske potražnje i skupljeg financiranja dodatno pojačava pritisak,“ objašnjava Kolb.

Turizam i EU projekti i dalje podržavaju rast, no slabija ulaganja ostaju izazov

Turizam i brojni infrastrukturni projekti financirani sredstvima Europske unije i dalje čine važan oslonac hrvatskog gospodarstva. Međutim, prema analizama Hrvatske narodne banke (HNB) i OECD-a, privatna ulaganja i kreditiranje poduzeća ostaju skromni. Mala i srednja poduzeća i dalje imaju otežan pristup financiranju, što je dugoročni izazov u bankovno ovisnom financijskom sustavu Hrvatske.

„Hrvatska ima snažnu uslužnu bazu i stabilna javna ulaganja, no otpornost privatnog sektora ovisit će o sposobnosti poduzeća da učinkovito upravljaju likvidnošću i prilagode se promjenjivim tržišnim uvjetima,“ naglašava Kolb.

Srednjoročno ACREDIA očekuje umjeren gospodarski rast, uz trajne strukturne rizike. Značajniji oporavak predviđa se od 2027. nadalje, u skladu s očekivanim oporavkom europodručja.