Što sukob na Bliskom istoku znači za Luku Koper?

„Jedva smo se riješili problema s Hutima, već se suočavamo s novima“, napominju logističari, koji se najviše boje nepredvidljivosti gospodarske aktivnosti, što zahtijeva koordinirano planiranje.

„Moramo znati da je u trenutku eskalacije sukoba u Perzijskom zaljevu bilo otprilike 140 kontejnerskih brodova koji su prevozili nešto manje od pola milijuna kontejnera. Još 30 brodova bilo je na putu kroz Hormuški tjesnac, koji su morali promijeniti rutu“, kaže Gracijan Necmeskal, predsjednik Udruge agencija za pomorski promet.

Spomenuta flota stići će u Sredozemno more sa zakašnjenjem od nekoliko tjedana, što će uzrokovati kašnjenja u opskrbi drugih gospodarskih sektora. Teret koji dolazi u Kopar izravno iz Meksičkog zaljeva predstavlja oko deset posto godišnjeg volumena u Luci, ali vjerojatno ga neće biti još neko vrijeme.

„Nitko ne zna što će se dogoditi. Ako govorimo samo o tjednom šoku, uskoro će postati jasno, ali ako ne, možemo očekivati neke dugoročne posljedice, posebno porast cijena goriva“, objasnio je Ali Al Dilaimi, direktor brodarske agencije Navigo.

„Ono što najviše brine logističke stručnjake jest neizvjesnost u danoj situaciji i nemogućnost planiranja - kako oko dolazaka brodova, tako i otpreme robe. Također smo već primijetili značajan porast određenih vozarina i povećanje osiguranja za prijevoz“, rekla je predsjednica Uprave Luke Koper Nevenka Kržan.

„Najviše će patiti brodari, vlasnici tereta. Kao rezultat toga, ljudi će na kraju platiti sve te dodatke“, dodala je Al Dilaimi.

„U svakom slučaju, Europljani će platiti najveći porez i Europa, posebno Europljani koji žive u Mediteranu i Jadranu, platit će najveći porez. Nažalost, to se u posljednje vrijeme događa sve češće“, kaže Čedomir Bojanič, predsjednik sekcije lučkih špeditera. Još je tužnije, dodaje, što na to imamo malo utjecaja.