Što će CERP s udjelom u Petrokemiji?

Zbog toga je udruga zviždača "Razvoj" prošlog ljeta podnijela kaznenu prijavu, a Uskok (još) provodi izvide. Pitanje je koliko sada za državni udjel od 17,9 posto CERP uopće može dobiti, a zadnji put ga je pokušao prodati po 305 milijuna kuna. Jedini tko je za njega realno zainteresiran, vlasnik turske Yildirim grupe i novi većinski vlasnik Petrokemije, tu je cijenu lani nazvao ludom.

Iako je prošlo skoro godinu dana otkako je Udruga za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača “Razvoj” podnijela kaznenu prijavu protiv odgovornih u CERP-u (Centru za restrukturiranje i prodaju) zbog sumnje da su državu u Petrokemiji oštetili za čak 333 milijuna kuna, oko tog slučaja nema pomaka. No, CERP je u međuvremenu, kako sada saznaje N1, krenuo u novi proces procjene vrijednosti manjinskog paketa dionica kojeg drži u kutinskom proizvođaču mineralnih gnojiva, piše N1 televizija.

Hoće li ta procjena financijski biti i blizu izgubljene prilike zbog koje je podignuta kaznena prijava, odnosno hoće li CERP (i pošto) na kraju uspjeti prodati dionice u državnom vlasništvu, vidjet ćemo. Jedan pokušaj prodaje je neslavno propao, a da je i uspio, to bi bilo učinjeno po daleko nižoj cijeni od onog što je država mogla naplatiti da je na vrijeme i ispravno reagirala kada je Petrokemija delistirana sa Zagrebačke burze.

Iz Uskoka su nam odgovorili da provode izvide vezano za kaznenu prijavu, a iz CERP-a da nemaju i ne mogu imati saznanja o postupanju Uskoka. Maja Đerek, zviždačica koja je bila među osnivačima Udruge “Razvoj”, napominje da je u osnovi prijave sumnja u počinjenje korupcijskog kaznenog djela.

Podsjetimo, radi se o tome da država kao manjinski dioničar Petrokemije nije zatražila isplatu pravične naknade kada je prošle godine na Glavnoj skupštini bilo odlučivano o povlačenju te kompanije s Burze. Kako CERP drži 17,9 posto dionica, mogao je kao manjinski dioničar za njih dobiti značajan iznos od 333 milijuna kuna, ali – nitko iz CERP-a, kojem je ravnatelj Milan Plećaš, nije se niti pojavio na sjednici.

Tada je kompanija bila u većinskom vlasništvu Ine i PPD-a, a na Skupštini je bilo prisutno 30.040.039 glasova, ili 54,59 posto od ukupnog broja. To znači da se, osim CERP-a, nisu pojavili niti drugi manjinski dioničari s državnim predznakom, a 12,73 posto je bilo na skrbničkom računu u HPB-a u ime Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško te 9,09 posto u vlasništvu Janafa. U obavijesti nakon Skupštine je pak stajalo – suho i službeno, ali zapravo ironično – da će Petrokemija „isplatiti dionice onim dioničarima koji su na Glavnoj skupštini glasali protiv Odluke o povlačenju i dostavili Zahtjev za isplatu“.

Izlazak s burze bio je, zapravo, dio priprema za prodaju većinskog paketa dionica od 54,52 posto turskoj Yildirim grupi, o čemu su pregovori vođeni dosta dugo, a transakcija je realizirana u travnju ove godine kada su Ina i i PPD (to jest, Terra mineralna gnojiva) prodali svoj paket. Država je pak ostala manjinski dioničar.

Ključno je pitanje koliko za taj svoj udjel sada uopće može dobiti. Iz CERP-a su na upit N1 odgovorili samo da su pokrenuli postupak „nabave usluge procjene vrijednosti dionica“ te će nakon toga „odlučiti o daljnjem postupanju“. Kad su dionice pokušali prodati u svibnju prošle godine, tražili su za njih 305 milijuna kuna, no nitko se nije javio. Realno, zainteresirani su mogli biti samo Turci, a njima je ta ponuda bila previsoka. Robert Yildirim, Vlasnik Yildirim grupe, je u intervjuu za Jutarnji list u studenome prošle godine doslovce izjavio: „To je ekstremno visoka cijena, luda. Nitko to neće kupiti po toj cijeni.“

Ukratko, umjesto 333 milijuna kuna, odnosno oko 44 milijuna eura, koliko je CERP mogao dobiti kao pravičnu naknadu od tadašnjih većinskih vlasnika Ine i PPD-a koji su odlučili delistirati Petrokemiju, teško da država sada može dobiti tolike milijune eura. Šteta za državu na kraju možda ne bude baš 333 milijuna kuna, ali bit će značajna. Ne proda li dionice i ostane li CERP u vlasništvu Petrokemije, država će morati participirati i u investicijama koje su nužne za modernizaciju i dizanje proizvodnih standarda Petrokemije vezanih uz okolišnu dozvolu.

No, vratimo se još jednom na kaznenu prijavu. Udruga “Razvoj”, koju su pokrenule zviždačice Maja Đerek i Nada Ružić, podnijela ju je u kolovozu prošle godine protiv ravnatelja CERP-a zbog sumnje da je počinio niz kaznenih djela, od zloupotrebe položaja preko nezakonitog pogodovanja i trgovanja utjecajem, do zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i prijevare u gospodarskom poslovanju, kako su izvijestili mediji. Također, CERP i Ministarstvo graditeljstva i državne imovine pravdali su se da zbog toga što je lani u veljači bio uhićen ministar Darko Horvat – tada predsjednik Upravnog vijeća CERP-a – nije se moglo odlučiti kako će to vijeće glasati. Đerek je pak objasnila kako je Plećaš mogao donijeti odluku, ali i da se znalo tko mijenja ministra.