Istraživanja su pokazala kako se u sektoru proizvodnje od 1995. do 2021. godine produktivnost rada povećala za više od 80% na razini Europske unije. Produktivnost ukupne ekonomije povećala se za 40%, dok je razina produktivnosti u građevinskom sektoru niža danas nego 1995. Ovi podaci jasno ukazuju da kako bi se produktivnost rada u građevinskoj industriji povećala samo za 20% na razini EU danas trebalo 2,5 milijuna radnika manje nego što ih danas trebamo, čime bi se riješio cjelokupni problem nedostatka radne snage u građevini. Na produktivnost rada, osim samog angažmana radnika, utječe čitav niz faktora kao što su tehnologija koja se koristi, ulazne cijene, prodajne cijene, porezi i slično. Ona jasno ukazuje na to koliko prostora država ili kompanija ima za nova zapošljavanja ili povećanje plaća.
Gledajući situaciju u građevinskom sektoru u našoj državi, Hrvatska ima veliki broj visokokvalitetnog inženjerskog kadra, ali se procesi odvijaju s puno improvizacije. Kompanije rijetko imaju jasno postavljene procese po kojima bi se izvodile određene operacije, a problematičan je i segment kontrole. Promjene u tom pogledu su nužne, a one moraju doći od samog menadžmenta kompanija.
„Ono što smo u Hrvatskoj uvijek imali jest kvalitetan kadar koji može izvesti i najteže projekte, ali zaostajemo u osiguranju maksimalnog financijskog benefita na tim projektima koji će osigurati kompanijama daljnji razvoj, ulaganje u tehnologiju i radnike. Ova problematika se može vidjeti na primjeru produktivnosti rada koje je, na primjer, u Njemačkoj u širem građevinskom sektoru tri puta veća. Što nam to govori? Manja produktivnost znači i manje plaće, a radnici teže radu ondje gdje su plaće veće.“, izjavio je Antonio Radovčić, regionalni menadžer za jugoistočnu Europu tvrtke PlanRadar.
Najveći potencijal za napredak produktivnosti, a samim time i prihoda te općeg stanja u hrvatskom građevinarstvu, nalazi se u spoznaji da su potrebne promjene. Jedini način povećanja produktivnosti rada jest kroz faktore na koje kompanije mogu utjecati kao što su tehnologija, strojevi, ali i jasni radni procesi. Cilj je pronaći optimalne procese koji će postati standardan način obavljanja nekog posla i te procese stalno unaprijeđivati. Benefiti toga su brojni, a u konačnici se očituju kroz povećanu produktivnost. Unatoč tome što samo dokumentiranje u početku projekata uzima više vremena nego usmena komunikacija koja je kod nas dominantna, u postotku većem od 81%, dokazano je da ono u konačnici znatno povećava produktivnost.
Kompanije koje su napravile korak dalje i odlučile poboljšati produktivnost svojih zaposlenika, od velike su pomoći digitalni alati. Radovčić dodaje: „Digitalni alati su označeni kao ključni način za povećanje produktivnosti u građevinskom sektoru u Europskoj uniji. Razlog tome je činjenica kako ondje već postoje jasno utvrđeni radni procesi koji se sada trebaju napraviti bržima, jednostavnijima te lakšima za kontrolu. Gledajući Hrvatsku, istaknuo bih kako se fokus prvo mora staviti na otpimizaciju procesa koja će se zatim digitalizirati. Osim toga, bitno je napomenuti da taj proces može teći paralelno te se na taj način približiti zemljama koje su razvijenije po pitanju produktivnosti“.
