Rijeci se otvara balkanski, ali i koridor Baltik – Jadran

Izmjene je predložio hrvatski eurozastupnik Valter Flego, uz potporu svih ostalih hrvatskih zastupnika u Parlamentu, a jedna od najznačajnijih je ona o uključenju Rijeke, odnosno riječke luke na trasu Baltik – Jadran, uz namjeru da se Rijeka, koja je već na Mediteranskom koridoru, uključi i na treći, onaj za Zapadni Balkan, piše Novi list. Ove bi izmjene, koje predviđaju izgradnju brojnih priključaka na europsku prometnu mrežu, budu li prihvaćene u Europskom parlamentu, Komisiji i Vijeću Europe, u proceduri koja počinje ovog tjedna, Hrvatskoj otvorile pristup do 26 milijardi eura iz Fonda za povezivanje Europe, no put do konačnog prihvaćanja ove odluke još je prilično dug i prema procjeni samog Flege, trajat će barem do kraja ove godine.

Na ovom prijedlogu, osim Flege, već nekoliko je godina radilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao i bivši hrvatski eurozastupnici Ivan Jakovčić i Jozo Radoš, a među prvim inicijatorima bila je nekadašnja Uprava Luke Rijeka d.d., za vrijeme dok joj je na čelu bio Vedran Devčić.

Ovog tjedna o Fleginom prijedlogu će se raspravljati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, a bude li u ovoj fazi prihvaćen, objašnjava sam Flego, imenovat će se dvoje pregovarača i krenut će trijalog između Parlamenta, Europske komisije i Vijeća.

– Kad će trijalog završiti, teško je reći, ali očekujem da to bude do kraja ove godine. Putem trijaloga će sigurno doći do određenih izmjena, u odnosu na prijedlog usvojen na Odboru, no one ne bi trebale biti prevelike. Kada trijalog završi, takav revidirani prijedlog opet se vraća na Odbor za promet i turizam, koji će ga poslati Europskom parlamentu na konačno usvajanje. Sada nam je najveći izazov zadržati sve što je prihvaćeno u sadašnjoj verziji prijedloga, objašnjava Flego.

Dodaje i da bilo koja od država članica Unije može svojim neprihvaćanjem zaustaviti donošenje izmjena prema njegovom prijedlogu, ali i da ne očekuje da će se to dogoditi.

– Važno je da su prijedlog podržali europarlamentarci iz Slovenije i Italije, a važno je da osiguramo njihovu potporu i u daljnjoj proceduri. S te strane ne očekujem da će biti većih problema, te da će izmjene biti prihvaćene krajem ove ili početkom iduće godine, kaže Flego, koji ističe i važnost priključenja Rijeke na Balkanski koridor, od Salzburga, preko Zagreba, sve do Grčke, uz još nekoliko prometnih pravaca u Hrvatskoj, poput željeznice od Zagreba prema Varaždinu i mađarskoj granici, te od Zagreba prema Macelju.

Važnost priključenja riječke luke koridoru Baltik – Jadran, ali i onom Balkanskom, prepoznata je i u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ministar Oleg Butković ističe da Ministarstvo već dvije godine aktivno sudjeluje u procesu izrade nove TEN-T regulative, s ciljem da Hrvatska bude na što je više moguće novih prometnih pravaca.

– Mi kao država članica radimo s Europskom komisijom, Vijećem Europe i sada s Europskim parlamentom na izradi te regulative. Komisija je prva izašla sa svojim prijedlogom, u koji smo mi ugradili to da Hrvatska, osim na Mediteranskom pravcu, ima položaj i na pravcu Baltik – Adriatik te West Balkan alpskom koridoru. Vijeće Europe je to potvrdilo, kao i činjenicu da smo, uz dosadašnju luku Rijeka, dobili i Luku Ploče kao »core« luku, što je veliki uspjeh. Sada Europski parlament daje svoje mišljenje. Ministarstvo je zajedno sa svim našim zastupnicima sudjelovalo u izradi amandmana. Nakon glasanja u Europskom parlamentu kreće trijalog između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta oko konačnog izgleda nove TEN-T mreže, kaže potpredsjednik Vlade.

Jedan od pokretača uvrštavanja Rijeke na koridor Baltik – Jadran bila je nekadašnja uprava Luke Rijeka d.d., a tadašnji predsjednik Uprave Vedran Devčić podsjeća da je svega pet mjeseci nakon ulaska Hrvatske u EU, u prosincu 2013. godine, donesena Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T), kojom je definirana europska prometna mreža kakva je i danas na snazi i koja je osnova za financiranja prometnih infrastrukturnih projekata.

– Odmah je bilo jasno da veliki dio hrvatskih prometnih prioriteta i interesa tada nije uzet u obzir. Kroz Hrvatsku je prošao Mediteranski koridor, čiji je jedan ogranak završavao u Luci Rijeka. To je vrlo važan moment, jer to je postao instrument iz kojeg su se od tada do danas financirale velike investicije u lučku, željezničku, pa i cestovnu infrastrukturu, koje su završene i koje su u tijeku u luci Rijeka i na potezu do granice s Mađarskom. Međutim, luka Rijeka ostala je uskraćena za svoj drugi jednako važan prometni pravac preko Šapjana, Pivke, Ljubljane i Beča. Pravca kojim je željeznica izgrađena i puštena u promet još 1873. godine, dakle u ovoj godini obilježavamo točno 150 godina od otvaranja te pruge, kao i pruge Rijeka – Karlovac, prisjeća se Devčić, ističući da je dionica od Šapjana do Pivke usko grlo zbog manje nosivosti pruge od one na dionici od Kopra do Ljubljane i dalje, što daje prednost slovenskoj luci. Slovenske su vlasti u to vrijeme, dodaje, neulaganja u ovu dionicu pravdale malim prometom i činjenicom da ona nije na TEN-T mreži ključnih europskih prometnih pravaca

– Naravno, nije rečeno, da je postojeći promet mali upravo zbog tog momenta vezano za dozvoljeno opterećenje. Na jedan vrlo elegantan način čuvala se konkurentska prednost prometnog pravca preko luke Kopar. Tada smo iskoristili priliku u Bruxellesu, te smo se javili našem tadašnjem eurozastupniku Ninu Jakovčiću, te mu objasnili problematiku. On nas je spojio s našim drugim eurozastupnikom Jozom Radošem, koji je u tom trenutku bio član Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta. S gospodinom Radošem smo u narednim mjesecima radili na amandmanu po kojemu će riječka luka biti uključena u prometni koridor Baltik – Jadran. Amandman je uvršten u tekst Izvješća o prometnoj infrastrukturi Srednje i Jugoistočne Europe, o kojem se glasovalo na Odboru za promet i turizam Europskog parlamenta. Time je napravljen prvi konkretan korak u proceduri uvrštavanja Rijeke na prometni koridor Baltik – Jadran. Kasnije je ova odluka nakon rasprave na plenarnoj sjednici bila prihvaćena kao rezolucija Europskog parlamenta. To je bila inicijativa i počeci rada na reviziji TEN-T prometne mreže, na koju se kasnije nadovezao i do kraja je izgurao eurozastupnik Valter Flego, kojemu ovim putem zahvaljujem i čestitam na velikom i važnom uspjehu kojim će se značajno popraviti prometna slika Hrvatske i konkurentnost prometnih pravaca koji prolaze kroz Hrvatsku, kaže Devčić.