Projekt CroWork: Društvena odgovornost kao dio svakodnevice

Živimo tu stvarnost već nekoliko godina otkad su 2021. ukinute kvote za strane radnike uslijed sve većeg pomanjkanja radne snage uslijed rasta iseljavanja, koje je vrhunac zabilježilo 2017. godine, kad su Hrvatsku napustila 47.352 građanina.

Tržište ne može bez stranaca

Na kraju 2025. godine, prema službenim podacima Vlade, odnosno MUP-a, u Hrvatskoj je ukupno izdano 170.723 dozvola za boravak i rad. Od tog ukupnog broja, za novo zapošljavanje izdano je 80.365 dozvola, što znači da je taj broj stranih radnika po prvi put došao u Hrvatsku. Istodobno je produženo 70.275 radnih dozvola stranim radnicima koji su u nekoj od ranijih godina došli u Hrvatsku. Za sezonske poslove je, pak, izdano 20.083 dozvola. Pritom, u prošloj godini je najviše dozvola izdano radnicima iz Bosne i Hercegovine (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629), Indije (15.400), Sjeverne Makedonije (11.856). Strana radna snaga postaje sve važniji segment domaćeg tržišta rada. Trenutačno 29 posto poslodavaca zapošljava državljane trećih zemalja, a osam posto planira ih zaposliti u budućnosti. Najviše njih je sa srednjom zanatskom spremom (72%), dok 24 posto poslodavaca zapošljava i visokoobrazovane strane radnike. Kao ključni preduvjet njihove uspješne integracije poslodavci ističu učenje hrvatskog jezika. Činjenica da čak 76 posto poslodavaca traži radnike, dok se istovremeno 65 posto suočava s nedostatkom odgovarajućih kadrova, jasno pokazuje razmjere izazova na tržištu rada. Ne govorimo više samo o nedostatku radne snage, već o nedostatku vještina koje tržište traži.

Najveća potražnja za radnicima je u sektorima proizvodnje, trgovine i maloprodaje, administracije te logistike i skladištenja. Poslodavci ističu kako je najteže pronaći radnike srednje stručne spreme, ali i visokoobrazovane te niskokvalificirane radnike.

Nova regulativa

Nedavno su u saborsko treće čitanje upućene izmjene Zakona o strancima kojima se uvodi sustav provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za državljane trećih zemalja kojima je odbijen azil. Što se tiče tržišta rada, izmjene bi trebale rezultirati administrativnim rasterećenjem svih dionika postupka izdavanja dozvola, njegovim učinkovitijim provođenjem, ali i boljom razinom zaštite radnika – državljana trećih zemalja.

Za strane radnike se kao uvjet za produljenje dozvole uvodi obveza učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika nakon godine dana boravka u Hrvatskoj, a omogućuje im se i lakša promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Produljuje se i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine.

Upravo potreba sve intenzivnije integracije stranih radnika u Hrvatskoj potaknula je Olgu Berezinu na pokretanje projekta CroWork koji će stranim radnicima pomoći da se u Hrvatskoj osjećaju kao od kuće.

Poseban senzibilitet
Berezina je i sama prošla kroz iskustvo života u Hrvatskoj kao stranoj zemlji, i to u razdoblju kad su stranci u Hrvatskoj na neki način još bili egzotična pojava.

“Stigla sam u Hrvatsku 2007. godine, kada sam bila jedina Azijatkinja u kvartu, no posljednjih godina taj trend znatno se promijenio”, kaže za PD Vikend Berezina koja u Hrvatskoj živi već gotovo dva desetljeća, ali koja je upravo stoga posebno senzibilizirana za sve izazove kojima su izloženi strani radnici u Hrvatskoj.

Strani radnici, agencije za uvoz, učenje hrvatskog jezika i integracija su postali ‘buzzwords’ u hrvatskom poslovnom okruženju. Za poteškoće do kojih je dolazilo i još dolazi lako je prebaciti krivicu na nesposobnost države i pohlepu poslodavaca. Promatramo strane radnike jedino iz kuta njihove povezanosti s poslom i često zaboravljamo da su oni prije svega ljudi i čine dio današnjeg hrvatskog društva.

“Vjerujem u društvenu odgovornost, koja nema političke konotacije, nego jednostavno dio naše svakodnevnice. Posljednje četiri godine volontirala sam i organizirala tečaje integracije u suradnji s udrugom Inicijativa. Često me znaju pitati polaznici imam li prijatelja i sviđa li mi se u Hrvatskoj. Imala sam 24 godine kad sam stigla u Zagreb, te vjerujem da su me uvelike oblikovali moji hrvatski prijatelji, kolege i nova obitelj. Integracija je dio moje životne priče”, kaže nam Berezina.

Ideja za ovaj po mnogočemu posebni zagorski start-up nastala je prirodno. U svakodnevnom kontaktu sa stranim ranicima primijetila je kako je dobar dio njih na neki način otuđen. Žive život punim plućima samo tijekom radnog vremena, dok nemaju kvalitetno ispunjen ostatak vremena.

Inicijatori projekta poznaju se i surađuju već čitavo desetljeće, na raznim projektima. Sada je riječ o Croworku – tražilici poslova i platformi za integraciju, prilagođenoj potrebama stranih radnika koji već žive u Hrvatskoj.

Izravna komunikacija

“Na hrvatskom tržištu rada strani radnici su prisutni već duže i nema naznaka da će potreba za njima padati, no i dalje ne postoji transparentan način i prilagođena digitalna platforma koja povezuje poslodavce, kandidate i onboarding proces na jednom mjestu”, argumentira Berezina.

CroWork je start-up koji je nastao u sklopu Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije. To nije slučajno jer Poduzetnički centra Krapinsko-zagorske županije okuplja profesionalce s bogatim iskustvom u raznim područjima poslovanja i razvoja poduzetništva, pružajući sveobuhvatnu podršku klijentima.

Tim CroWorka čine Nives Hrgić iz tvrtke Tangerine, zadužena za digitalni razvoj, Mate Vukčević iz tvrtke GoodCo, zadužen za web development, i Olga Berezina iz Nomad Visiona, odgovorna za poslovni razvoj.

“Vizija naše platforme je potaknuti izravnu komunikaciju između poslodavaca i radnika te pružiti podršku integraciji. Uvijek imamo izbor kojim putem krenuti. Ovo je izazovno razdoblje, ali i velika prilika za razvoj poduzetništva i gospodarstva općenito”, kaže nam Berezina.

Smatra da su komunikacija između domaćih i stranih radnika te posebno prvi dani stranih radnika u Hrvatskoj izrazito važni, jer najteže je promijeniti navike.

“Tijekom 18 godina života u Hrvatskoj upoznala sam mnoge visokoobrazovane strance koji nikada nisu naučili hrvatski jezik. Iako je moguće sporazumjeti se na engleskom budući ga puno ljudi u Hrvatskoj govori, to često bude dvosjekli mač i negativno utječe na motivaciju za učenje i sporazumijevanje. Moj je život u Hrvatskoj puno bogatiji jer se mogu izraziti, ponekad i porječkati, tražiti popust i dogovoriti se. Živjeti baš normalno, onako kako mislim da i treba i kako bih preporučila svakome tko je Hrvatsku odabrao za život”, zaključuje Berezina. CroWork će početi s radom potkraj svibnja, a u tijeku je intenzivna komunikacija s poduzetnicima kako bi ih se što više uključilo u ovaj doista pionirski projekt u Hrvatskoj. Interes je već sada popriličan pa se simpatični tim CroWorka opravdano može nadati intenziviranju poslova već ovoga ljeta. Posebno stoga što je dobro poznato da veliki dio stranih radnika radi i boravi upravo u Hrvatskom zagorju, što je i presudilo da ova priča krene upravo iz ovog dijela Hrvatske.

Zagorski ključ

I još jedna dimenzija ove priče kazuje nam da nije slučajno da je projekt krenuo upravo u Zagorju…

Krapinsko-zagorska županija u posljednje četiri godine povukla je najviše sredstava iz europskih fondova među svim hrvatskim županijama. U razdoblju od 2021. do 2024. županija je osigurala čak 98,97 milijuna eura, što iznosi 819 eura po stanovniku. Budući da su sve hrvatske županije zajedno povukle 712 milijuna eura, svaki osmi euro završio je upravo u Zagorju. Činjenica je da Zagorje već dugo razvija otvoren i uključiv ekosustav u kojem mala obiteljska tvrtka, tehnološki startup i industrijski lider dobivaju priliku, a županija preuzima ulogu pouzdanog koordinatora. Njihova snaga je u tome što strategiju pretvaraju u praksu: od Invest in Zagorje platforme do inkubatora i programa za talente, pokazali su da znaju spojiti lokalne potrebe s europskim prioritetima zelene i digitalne tranzicije.

Hrvatska napokon mora oblikovati osmišljene obrazovne politike te nove politike u području prihvata strane radne snage, obzirom da većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području Hrvatske dolazi ne samo iz jugoistočne Europe već i iz Azije. Bude li hrvatsko gospodarstvo u narednih pet godina raslo istim tempom, do 2030. će nam nedostajati do 500 tisuća stranih radnika. Integracija tih radnika traži široku suradnju ne samo poslodavaca i državnih institucija nego i jedinica lokalne uprave i samouprave. Upravo u tome projekti poput CroWorka vide svoje mjesto.

*sadržaj je nastao u suradnji s Grupom Končar