Prihodi poduzetnika u pekarskoj djelatnosti rastu, Mlinar na vrhu

Prema podacima Fine iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, lani je u Hrvatskoj u toj djelatnosti bilo 15.486 zaposlenih što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 5,4 posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u toj djelatnosti iznosila je 994 eura i bila je 10,7 posto veća nego u 2024., ali za 23,9 posto manja od prosječne mjesečne neto plaće svih poduzetnika u Hrvatskoj, koja je iznosila 1.307 eura.

Ukupni prihodi poduzetnika u pekarskoj djelatnosti iznosili su 1,1 milijardu eura, što je 12,1 posto više nego u 2024. godini. U istom razdoblju, ukupni rashodi povećani su za 14,1 posto, na 1,02 milijardi eura.

Od ukupnog broja poduzetnika u promatranoj djelatnosti, s dobitkom je poslovao 661 poduzetnik, odnosno 72,5 posto svih poduzetnika u djelatnosti.

Izvoz poduzetnika u toj djelatnosti lani je iznosio gotovo 104 milijuna eura što je 33,6 posto više u odnosu na 2024., a uvoz je porastao za 2,1 posto, na 33,1 milijun eura. Trgovinski saldo iznosio je 70,9 milijuna eura i za 56,1 posto je veći u odnosu na 2024. godinu.

Mlinar i Pekar Tomo s najvećim prihodima, najveću dobit imale Zagrebačke pekarne Klara

Najveće ukupne prihode u djelatnosti ostvarila je Mlinar pekarska industrija, 183 milijuna eura ili 16,9 posto prihoda cijele djelatnosti. Mlinar je imao i najveći uvoz, od 16,7 milijuna eura i najviše zaposlenih, njih 2.239, kojima je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.159 eura.

Drugi po ukupnim prihodima bio je Pekar Tomo iz Vinkovaca, sa 73,9 milijuna eura prihoda i 77 zaposlenih.

Pekar Tomo je bio i najveći izvoznik u djelatnosti s 49,4 milijuna eura izvoza. To je, kako se navodi, gotovo polovina (47,5 posto) izvoza svih poduzetnika u djelatnosti. Na drugom mjestu je Mlinar s izvozom od 22,2 milijuna eura.

Najveću dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) ostvarile su Zagrebačke pekarne Klara, u iznosu od devet milijuna eura. Slijedi Mlinar sa 6,2 milijuna eura i Pekara Dubravica s pet milijuna eura.

Analiza Fine pokazuje i da je najviše poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva i sličnih proizvoda te kolača imalo sjedište u Gradu Zagrebu (203), Splitsko-dalmatinskoj (113) i Zagrebačkoj županiji (88).