Porast broja insolventnih poduzeća u Sloveniji

Nakon dvije godine pada tijekom pandemije covida-19, Allianzov globalni indeks insolventnosti poduzeća porastao je u usporedbi s kvartalom prošle godine. U trećem je tromjesečju na godišnjoj razini porastao za 14 posto, au zadnjem tromjesečju prošle godine za 11 posto, piše u izvješću objavljenom na stranicama osiguravajućeg društva.

Prvi dostupni podaci za siječanj i veljaču ove godine potvrđuju da će se trend rasta nelikvidnosti nastaviti. Pritom su istraživači primijetili porast nelikvidnosti, posebice u Nizozemskoj, nordijskim i baltičkim zemljama, kao i Japanu i Australiji.

Slovenija se također pridružila popisu zemalja koje bilježe porast slučajeva nelikvidnosti, naglašava Allianz Slovenija u priopćenju. Slovenija je prošle godine zabilježila porast stečajeva u sektorima prometa i skladištenja (+38 posto), informacijskih i komunikacijskih tehnologija (+15 posto), obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te graditeljstva (+3 posto).

Prema Allianzu, porast korporativnih nesolventnosti diljem svijeta bio je uglavnom očekivan zbog isteka mjera potpore povezanih s pandemijom covida-19, previranja zbog rata u Ukrajini i dugotrajnog zatvaranja gospodarstva u Kini, što je utjecalo na opskrbne lance i sirovine cijene materijala..

Broj tržišta s trajno niskim kamatama mehanički se smanjuje i sada je ograničen na Kinu, Brazil, Italiju i Rusiju. Kako ističu, Rusija je poseban slučaj gdje je "ratna ekonomija" do sada uspjela nadoknaditi kraj moratorija na nelikvidnost.

Prema procjeni Allianza, globalni indeks nelikvidnosti ove će godine skočiti za 21 posto, a sljedeće godine za četiri posto. Ove godine polovica analiziranih zemalja vjerojatno će premašiti svoje razine nelikvidnosti prije pandemije, a 2024. to će učiniti tri od pet zemalja.

Niži gospodarski rast ove i sljedeće godine također će ostaviti svoje posljedice. „Prema našim izračunima, u godinama 2023−2024, europodručje i SAD trebat će u prosjeku 1,3 odnosno 1,5 postotnih bodova dodatnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kako bi se broj slučajeva nelikvidnosti povećao. stabilizirati", ocjenjuju.

Financijska kriza poput one koja je izbila 2008. značila bi 21.600 dodatnih stečajeva u SAD-u i 99.900 u zapadnoj Europi 2023. i 2024., prema istraživačima.

Čak i bez veće financijske krize, kreditna kriza u razmjerima onoj s početka milenija, kada je tehnološki mjehurić puknuo, uzrokovala bi 12.900, odnosno 95.300 dodatnih slučajeva nelikvidnosti ove, odnosno sljedeće godine.

U slučaju zamrzavanja kredita, što bi zaustavilo nove zajmove, broj slučajeva nesolventnosti povećao bi se za dodatnih 10.700 u SAD-u i 46.300 u Europi, navodi Allianz.