Prema podacima Financijske agencije (Fine), u toj je djelatnosti 2022. godine poslovalo 930 poduzetnika s ukupno 14.901 registriranim zaposlenikom kojima je prosječna neto plaća bila 7,3 posto veća nego godinu ranije (5.034 kune). Ipak, i dalje je to daleko ispod prosjeka neto plaća svih zaposlenih kod poduzetnika koja je iznosila 6.973 kuna.
Općenito, znatno je više poduzetnika koji su zabilježili dobit u odnosu na one koji su prošle godine poslovali s gubitkom (633 u odnosu na 297). Najveću dobit u iznosu od 26,5 milijuna kuna ostvarila je pekara Dubravica iz Zagreba, a slijedi ju Ekos Cakes iz Varaždina s 18,2 milijuna kuna dobiti. Zagrebački Mlinar, koji je po dobiti na trećem mjestu s 8,3 milijuna kuna, zabilježio je najveće prihode od svih proizvođača kruha, peciva i slastica - 908,5 milijuna kuna, što čini čak 15,3 posto ukupnih prihoda u toj djelatnosti. To je društvo zapošljavalo i najveći broj radnika, njih ukupno 1.938, kojima je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5.830 kuna što je više od prosjeka djelatnosti. Drugi po visini ukupnih prihoda je Pan-Pek iz Zagreba sa 744 zaposlenih i ostvarenih 347 milijuna kuna ukupnih prihoda.
Društvo Pekar Tomo iz Vinkovaca smjestilo se na treće mjesto s 292 milijuna kuna prihoda, koji su velikim dijelom ostvareni zbog izvoza. U njemu su najbolji s nešto manje od 168 milijuna prihoda što je 37,6 posto više nego godinu ranije. Povećao se i broj njihovih zaposlenika - s 39 na 62. Drugi po prihodima iz izvoza je Mlinar (126,7 milijuna kuna), ali su se u njegovom slučaju u godinu dana povećali za čak 80 posto.
Na razini županija je u 2022. najviše poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača imalo sjedište u Gradu Zagrebu (njih 211), Splitsko-dalmatinskoj (111) i Zagrebačkoj županiji (82). Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u gradu Zagrebu (2 milijarde kuna), Splitsko-dalmatinskoj (652,2 milijuna kuna) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (631,5 milijuna kuna). Najveća neto dobit zabilježena je kod onih čije se sjedište nalazi u Varaždinskoj županiji (19,3 milijuna kuna), dok je su s gubitkom poslovali Bjelovarsko-bilogorskoj (37 tisuća kuna), Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj (2 milijuna kuna) i Primorsko-goranskoj županiji (6,5 milijuna kuna).
