Ovo je razlog zašto Danko Končar želi preuzeti sisačku željezaru

Sisačka željezara, nekadašnji industrijski div i jedan od simbola grada, mogla bi dobiti novu šansu. Poduzetnik Danko Končar, preko međunarodne metalurške grupacije Afarak Group, postigao je okvirni dogovor o preuzimanju željezare od talijanskog ABS-a, tvrtke koja posluje u sklopu grupacije Danieli.

Vrijednost posla procjenjuje se na oko 200 milijuna eura, a preuzimanje bi se trebalo provesti preko novoosnovanog društva Afarak Steel Zagreb Hrvatska. Ako se transakcija dovrši, u Sisku bi se ponovno mogla pokrenuti proizvodnja koja je stala 2024. godine, piše portal Bauštela.

Posao koji bi Sisku mogao vratiti industrijski ritam

Prema najavama iz Afaraka, cilj nije samo preuzeti postojeći pogon, nego ga ponovno staviti u funkciju i prilagoditi potrebama današnjeg tržišta. Riječ je o projektu koji se predstavlja kao pokušaj industrijskog oživljavanja grada koji je desetljećima bio snažno vezan uz čelik, proizvodnju i radnička postrojenja.

Željezara Sisak nekoć je bila jedan od ključnih industrijskih sustava u Hrvatskoj. U najboljim vremenima zapošljavala je gotovo 13.000 ljudi, a njezina proizvodnja bila je važan dio gospodarskog identiteta grada.

Nakon ratnih godina, gubitka tržišta, privatizacijskih promjena i stečaja, važnost željezare postupno je slabila. Pogon je mijenjao vlasnike, proizvodnja se smanjivala, a Sisak je ostajao bez dijela industrijske snage po kojoj je bio prepoznatljiv.

Nova tehnologija za stari industrijski pogon

Buduća proizvodnja trebala bi se temeljiti na mini mill tehnologiji talijanske grupacije Danieli. Takav model proizvodnje koristi čelični otpad kao sirovinu i pretvara ga u proizvode potrebne građevinskom sektoru, poput armature, žice i čeličnih šipki.

U planu je i nova linija za proizvodnju betonskog željeza, s godišnjim kapacitetom od oko 500.000 tona. Time bi sisački pogon mogao postati važno mjesto za opskrbu domaćeg, ali i šireg regionalnog tržišta.

Iz Afarakova kruga ističu da se projekt uklapa u koncept kružnog gospodarstva jer bi se postojeći čelični otpad ponovno vraćao u proizvodnju. Materijal koji bi se inače izvozio ili ostao nedovoljno iskorišten mogao bi se pretvarati u proizvode za kojima domaće tržište već ima veliku potrebu.

Kako se navodi u priopćenju, cilj je 'pretvoriti domaći čelični otpad u strateški proizvod' i time otvoriti prostor za novu industrijsku vrijednost u Hrvatskoj.