Ovi su domišljati poduzetnici pronašli rupu u zakonu i rade svaku nedjelju

Da bi mogli nastaviti raditi i zakonom zabranjenim danima, neki su pekari svoje objekte jednostavno pretvorili u fast foodove te tako postali ugostiteljski objekti. Da bi se pekare registrirale kao objekti brze hrane, vlasnici zapravo, osim mnogo papirologije kojom se moraju pozabaviti, i nemaju puno posla. A jednom kada postanu fast food objekti, sve mogu obaviti praktički preko pulta, piše Jutarnji list.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata, fast food ili objekt brze prehrane mjesto je gdje se pripremaju jela koja se uslužuju na jednostavan i brz način, a koriste se za brzu konzumaciju (primjerice pizza, razne vrste burgera, slane i pržene ribe, pržene lignje, topli i hladni sendviči, salate, prženi krumpir, hot dog i slično), a mogu se pripremati i usluživati pića i napici te sladoled.

Kako objekti brze hrane zakonski spadaju pod restorane, nesmetano mogu raditi i nedjeljama.

Objekt brze prehrane može imati prostoriju za usluživanje, s niskim stolovima i namještajem za sjedenje (stolcima ili klupama), zasebnim pultovima ili s visokim stolovima s visokim barskim stolcima ili bez njih, prostor za pripremanje jela, točionik te priručni prostor za čuvanje hrane i pića. No može i bez toga.

Naime, objekti ne moraju imati prostoriju za usluživanje ako se ono obavlja unutar ugostiteljskog objekta ili preko pulta gostu izvan objekta, radi konzumacije izvan ugostiteljskog objekta, tj. na drugom mjestu ili u hodu. Nadalje, u objektu brze prehrane, propisuje Pravilnik, gosti se u pravilu uslužuju na jednostavan način - samoposluživanjem, a objekt brze hrane može biti i u kiosku.

Objekti brze prehrane, odnosno pekare koje odluče postati takva mjesta, ne moraju imati ni zahod. Tako prema članku 46. Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata WC ne moraju imati ugostiteljski objekti iz vrste "objekt brze prehrane".

Da bi se zakonska pravila, koliko god granica između fast fooda i pekara bila zamagljena, barem prividno poštovala zadužen je Grad Zagreb. Postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti propisani Pravilnikom provodi povjerenstvo ureda državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove ugostiteljstva.

Ono se treba sastojati od najmanje dva člana od kojih jedan član mora biti stručni djelatnik službe nadležne za poslove ugostiteljstva nadležnog ureda, a imenuje ga predstojnik odnosno pročelnik nadležnog ureda. Inspekcije ne bi trebale imati previše posla s pekarama koje su zakonski sredile sve papire pa, premda izgledaju isto, posluju kao ugostiteljski objekti.

Budući da prema Zakonu o trgovini nitko neće smjeti prodavati pravi kruh, nego samo peciva do 250 grama, sigurno je da inspektore, ako se ikad odluče na takve provjere, čeka Sizifov posao vaganja i mjerenja proizvoda.

No, mnogo su opasnije nejasnoće oko plaćanja radnika. Kako smo nedavno pisali, radnice Pan-Peka tvrde kako za rad nedjeljom i blagdanom nisu dodatno plaćene, dok pekara još od srpnja 2023. posluje kao ugostiteljski objekt, Naime, radnik za rad na takve dane treba ostvariti pravo na povećanu plaću, pri čemu svaki sat rada nedjeljom i blagdanom mora biti plaćen najmanje 50 posto više nego za ostale dane.