Njemačkim bolnicama prijeti val nelikvidnosti

Naime, od studenoga 26 uprava, koje vode ukupno 34 bolnice, prijavilo je nelikvidnost. Bilo bi i više da lokalne zajednice nisu uskočile novcem u nekoliko slučajeva.

"Pitanje je hoće li bolnice preživjeti do sljedeće reforme. Situacija je sve gora jer raste jaz između troškova i prihoda", rekao je potpredsjednik DKG-a Thomas Lemke (Thomas).

Do sada nelikvidnost uglavnom nije značila zatvaranje bolnica, ali mnoge su u velikim problemima.

U ovogodišnjem istraživanju konzultantske kuće Roland Berger više od polovice od 600 najvećih njemačkih bolnica izjavilo je da posluju s gubitkom.

Ministarstvo zdravstva odgovara da u Europi jedino Austrija izdvaja više novca po stanovniku za bolnice od Njemačke te da Njemačka ima najviše bolnica i klinika, više od 1700.

“Mnoge bolnice više nisu ekonomski isplative pa stručnjaci predviđaju da će, bez reforme sustava, do 2030. svaka četvrta otići u stečaj”, kažu u ministarstvu.

Naravno, bolnice uglavnom neće jednostavno nestati, već se može dogoditi da ih preuzme privatni kapital koji će svoje djelovanje usmjeriti samo na visokoprofitabilne zahvate.

Prošlo je 20 godina od prethodne reforme njemačkog bolničkog sustava. Vlada je tada, zbog eksplozije troškova, uvela fiksne tarife prema kategoriziranim dijagnozama.

Uglavnom, za svaku dijagnozu i odgovarajuće liječenje bolnice dobivaju fiksna plaćanja, bez obzira na to koliko dugo pacijenta drže na liječenju, s ciljem skraćivanja prosječnog pacijenta u bolnici i isplativosti.

Time su bolnice dobile poticaj da prime što više pacijenata. Dok je 1991. pacijent u bolnici u prosjeku provodio dva tjedna, 2022. godine to se, prema službenoj statistici, prepolovilo.

Istovremeno, broj bolničkih kreveta pao je za više od četvrtine, na 480.000, dok je broj liječenja od 1991. do 2019. porastao sa 14,5 na više od 19 milijuna.

Pandemijska ograničenja tada su smanjila broj prijema na manje od 17 milijuna, što je dramatično pogoršalo financijsko stanje bolnica.