GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Njemačka demantira slanje prosvjedne note Hrvatskoj zbog pritiska na Allianz

Njemačka demantira slanje prosvjedne note Hrvatskoj zbog pritiska na Allianz
DEMANTI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 22.06.2023 / 17:10
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
BERLIN - Savezna vlada u Berlinu demantirala je na upit DW-a slanje prosvjedne note Zagrebu zbog „pritiska“ na Allianz. Je li u tom slučaju Ured kancelara Scholza direktno intervenirao kod premijera Plenkovića?

Je li hrvatska vlada vršila pritisak na osiguravateljski koncern Allianz kako bi njemačka kompanija, odnosno njezin fond AZ, sudjelovao u preuzimanju Sberbankovog udjela u Fortenovi i tako prekršio sankcije EU-a? To je tvrdnja koju je u nedavnom članku iznio Financial Times (FT).

U tom članku vodeći svjetski poslovni list navodi kako su predstavnici hrvatske vlade, naime veleposlanik RH u Berlinu Gordan Bakota, a nakon toga i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, intervenirali kod čelnika Allianza kako bi Nijemci promijenili tu odluku i ipak sudjelovali u preuzimanju udjela sankcionirane ruske banke.

No, njihove intervencije su očito bile neuspješne. Allianz je ostao pri ranijoj odluci. Neposredno nakon toga hrvatski regulator (Hanfa) pokreće reviziju poslovanja AZ fonda. U Allianzu su, kako je napisao FT, taj potez shvatili kao prijetnju, te o svemu obavijestili saveznu vladu u Berlinu.

Za to vrijeme su predstavnici hrvatske vlade, konfrontirani s pisanjem uglednog lista, davali kontradiktorne navode. U roku od samo nekoliko dana, članovi hrvatske vlade su naime u javnosti davali izjave koje su se kretale od toga da ništa ne znaju o intervencijama svojih kolega iz kabineta (Oleg Butković), da se radi o smiješnim tezama FT-a (Andrej Plenković), da bi na koncu premijer rekao da su se intervencije doista dogodile i da je to zapravo - najnormalnija stvar.

Na tvrdnje FT-a o neprimjerenom pritisku, Plenković je rekao da je to „na rubu fantastike“. A na pisanje o navodnoj instrumentalizaciji Hanfe dodao da je hrvatski regulator neovisno tijelo koje svoje odluke donosi i provodi samostalno.

Predstavnici oporbe u Saboru pisanje FT-a iskoristili su za napad na Vladu RH i premijera. Najdalje je otišao Nino Raspudić iz Mosta. U izjavi koju je dao 14. lipnja 2023. Raspudić je rekao:

„Radi se o vrlo teškim i opasnim stvarima. I prvi put vidimo da je ugled Andreja Plenkovića na Zapadu u najmanju ruku poljuljan. Financial Times je vrlo ozbiljna novina, dakle gotovo sa sigurnošću možemo reći da su oni to provjerili iz više izvora prije nego što su s time izašli. Skandalozno je da se hrvatska vlast na takav način miješa u tržište i tržišne odnose, i da se državne institucije poput Hanfe koriste za kažnjavanje poslovnih subjekata koji ne igraju onako kako ih politika pritišće i misli da trebaju igrati.“

U nastavku je zastupnik Mosta ustvrdio: „Mi smo dobili neslužbenu informaciju da je Hrvatska dobila snažnu prosvjednu notu od strane Njemačke po tom pitanju. I mislim da je ovo samo početak i da je Plenkovićeva pozicija na Zapadu ozbiljno narušena."

Slanje protestne note u međudržavnim odnosima je rijedak (pogotovo među partnerskim zemljama) diplomatski korak kojim jedna država izražava jasno neslaganje potezima koje poduzima ili je poduzela neka druga država. Cilj diplomatske note je u pravilu da se neku državu „motivira“ da nešto napravi, odnosno da s nečim prestane.

Je li Savezna Republika na tvrdnje o pritisku na Allianz doista posegnula za tim instrumentom kako bi „disciplinirala" partnere u Zagrebu? DW je proteklih dana provjerio o čemu se radi. Po informacijama kojima raspolažemo, tvrdnja Mostovog zastupnika ne podudara se s navodima njemačkih vlasti. Naime, DW se prilikom verifikacije te „neslužbene informacije“ o kojoj je govorio Raspudić obratio službenim tijelima Savezne Republike Njemačke.

Na vladinoj konferenciji za novinare održanoj u srijedu 21.6.2023. DW je u tom kontekstu postavio nekoliko pitanja predstavnicima savezne vlade. Između ostaloga smo Auswärtiges Amt (AA, Ministarstvo vanjskih poslova) pitali, je li Njemačka doista u kontekstu navodnih pritisaka na Allianz poslala prosvjednu notu vlastima u Zagreb?

Glasnogovornik AA na presici nije mogao konkretno odgovoriti na naše pitanje, jer u tom trenutku nije raspolagao potrebnim informacijama. No, dodao je da će Ministarstvo naknadno odgovoriti „ako bude moglo odgovoriti". U popodnevnim satima u srijedu 21.6. DW je doista dobio odgovor AA – kojim Ministarstvo vanjskih poslova jasno demantira Raspudićeve navode. AA je naime DW-u službeno potvrdio da „nije bilo nikakve prosvjedne note".

No, bez obzira na pitanja slanja ili neslanja službene prosvjedne note iz Berlina u Zagreb, i dalje su u ovoj priči nejasni neki ključni detalji. Zbog čega je Allianz, jedna od najvećih osiguravateljskih kompanija svijeta, intervencije od predstavnika hrvatske vlade, odnosno pokretanje revizije u AZ fondu od strane Hanfe, shvatila kao pritisak, odnosno pokušaj prisile da se prekrši sankcije protiv Rusije? Zašto je Allianz, kako je u svom članku napisao FT, o tome obavijestio saveznu njemačku vladu?

Izvori s kojima je proteklih dana razgovarao DW, i koji su upućeni u ovu tematiku, tvrde da se ne događa baš često da predstavnici njemačkih firmi tako traže „zaštitu" od strane izvršne vlasti u Berlinu, a niti se žale saveznoj vladi baš na svaki pritisak izvana.

Sasvim je normalno, kažu naši njemački izvori, da vlade raznim intervencijama pokušavaju zaštiti interese svoje zemlje. Pogotovo, kako dodaju, kad se radi o kompaniji koja je najveći privatni poslodavac i koja je aktivna u strateški važnom sektoru – kao što je to Fortenova. Ključno je, dodaju oni, je li u kojem trenutku prijeđena granica dopuštenog pritiska?

Predstavnici velikih njemačkih kompanija, pa tako i Allianz, u Berlinu imaju svoja predstavništva, koja su zadužena za izravnu komunikaciju s njemačkim vlastima. Uobičajena je praksa da se često razmjenjuju mišljenja o raznim temama. Isto tako nije ništa neobično da i predstavnici njemačke vlade interveniraju u inozemstvu kako bi zaštitili interese njemačkih tvrtki. Naši sugovornici u tom kontekstu podsjećaju i na „lobiranje“ Angele Merkel za Telekom u Hrvatskoj.

DW je na vladinoj presici u srijedu o slučaju Allianz pitao i Ministarstvo gospodarstva u Berlinu – htjeli smo saznati je li taj resor bio uključen u njega i jesu li oni dobili informaciju od Allianza? Iz Ministarstva nam je službeno potvrđeno kako taj resor „nije bio upoznat s ovom stvari“. Na naše pitanje o mogućem kršenju sankcija EU-a, dobili smo sljedeći odgovor: „Nadležne europske institucije tijesno surađuju u pogledu sankcija, i to kako bi se spriječilo njihovo zaobilaženje."

Izvori s kojima je razgovarao DW smatraju, i to na temelju ranijih sličnih slučajeva s nekim drugim poslovnim subjektima, da takva komunikacija upućuje na zaključak da je žalba Allianza bila adresirana izravno na Ured saveznoga kancelara Olafa Scholza.

Činjenica je da u ovih desetak dana od objavljivanja prvog članka o „pritisku“ iz Hrvatske na Allianz, nitko (ni u Zagrebu ni u Berlinu) nije demantirao navode FT-a o tome da je njemačka vlada o tome bila informirana od strane Allianza, odnosno da je savezna vlada poduzela određene korake po tom pitanju. Na upit DW-a su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke demantirali da su bili uključeni u ovaj slučaj.

To upućuje na zaključak da je za komunikaciju s hrvatskim vlastima bio zadužen Ured saveznoga kancelara Scholza. Podsjećamo da je glasnogovornik njemačke vlade za FT izjavio da ne želi „komentirati interne poslovne odluke i(li) sadržaj povjerljivih diskusija s predstavnicima stranih zemalja".

DW je u okviru ovog istraživanja pokušao kontaktirati i hrvatsku vladu, kako bi u razgovoru s akterima koji su bili uključeni u ovaj slučaj razjasnili njegove okolnosti. Između ostaloga smo htjeli pitati Vladu RH je li Ured kancelara Scholza direktno kontaktirao hrvatskog šefa vlade? No, na naš službeni upit press-služba Vlade RH do objave ovog članka nije odgovorila.

Slična iskustva je imao i kolega iz Financial Times. U intervjuu za DW, on je rekao da je bio iznenađen načinom komunikacije od strane Vlade RH, te ga je nazvao - neprofesionalnim.

Tagovi: Njemačka, aliianz, Fortenova, Sberbank
PROČITAJ I OVO
Njemačka: Veliki bankroti u porastu - kao tijekom pandemije
STEČAJEVI
Njemačka: Veliki bankroti u porastu - kao tijekom pandemije
BERLIN - U njemačkom gospodarstvu sve je više slučajeva velikih bankrota, pokazalo je istraživanje osiguravajuće kuće za kredite Allianz Trade.
Ryanair uvrstio Sarajevo na popis svojih destinacija, WizzAir povećava broj letova
LEtOVI
Ryanair uvrstio Sarajevo na popis svojih destinacija, WizzAir povećava broj letova
SARAJEVO - Niskotarifna zrakoplovna tvrtka Ryanair odlučila je uvrstiti Sarajevo na popis destinacija s kojih će naredne godine obavljati letove a njegov izravni konkurent WizzAir povećat će broj linija s glavnim gradom BiH.
Michelin zatvara dvije tvornice u Njemačkoj
POTEZI
Michelin zatvara dvije tvornice u Njemačkoj
BERLIN - Francuski proizvođač guma Michelin danas je najavio zatvaranje dviju tvornica u Njemačkoj, zbog čega će više od 1500 ljudi ostati bez posla. Kako objašnjava francuska novinska agencija AFP, glavni razlozi su sve veći troškovi i sve jača konkurencija zemalja s jeftinijom radnom snagom.
Easyjet se nakon tri godine vratio profitu
U PLUSU
Easyjet se nakon tri godine vratio profitu
LONDON - Britanski zrakoplovni prijevoznik Easyjet vratio se na dobit nakon tri godine u prošloj poslovnoj godini, koja za tvrtku završava krajem rujna.
EBRD investira 60 milijuna eura u Mplus
INVESTICIJE
EBRD investira 60 milijuna eura u Mplus
ZAGREB – Mplus Grupa (Meritus ulaganja d.d. – ZSE:MRUL) ostvarila je značajan iskorak u razvoju svoje Business Process Outsourcing (BPO) poslovne vertikale potpisivanjem ugovora o ulaganju 60 milijuna eura vrijedne investicije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) - podložno regulatornim odobrenjima nadležnih vlasti.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE