GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Nestašica brodskih kontejnera izbacila u prvi plan luke Koper i Trst

Nestašica brodskih kontejnera izbacila u prvi plan luke Koper i Trst
TERET
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.12.2020 / 13:07
Autor: SEEbiz
BEOGRAD - Globalna pandemija koronavirusa pored do sada nezabeleženog udara na zdravlje ljudi bacila je na kolena svetsku ekonomiju. Uprkos usporenju globalnih lanaca snabdevanja i recesiji, kupci zatvoreni u svojim kućama naručivali su proizvode onlajn u rekordnim količinama. Proizvođači iz Kine morali su da proizvode prekovremeno, a neko je sve to morao da isporuči.

Poremećaj u globalnom prevozu morem i nestašica brodskih kontejnera izbacili su u prvi plan luke Koper i Trst, kao najbolje opcije za pomorski transport.

„Nervni sistem“ globalne ekonomije potrošačkih proizvoda se susreo sa problemom. Zbog korone ljudi su prestali da putuju i češće su ostajali kod kuće zbog ograničenja kretanja. Prinudno ostajanje kod kuće povećalo je kupovinu preko interneta, pa je došlo do neočekivanog porasta tražnje i kupovine proizvoda poput kancelarijskog nameštaja za kuću, laptopova, sportske opreme za vežbanje kod kuće, nameštaja za bašte. To je roba koja se uglavnom isporučuje direktno kupcu, često iz same fabrike u Kini, okeanom u brodskim kontejnerima do kućnog praga.

Nakon početka pandemije koronavirusa u Kini, njihove fabrike ostale su zatvorene još dva meseca, što je stvorilo problem nedostatka proizvoda koji se šalju u Evropu, a zatvoreni Evropljani radili su jedino što su mogli – naručivali su proizvode onlajn kao nikada do sada.

Bilo je očekivano da će se privredni pad Kine odraziti na ceo svet. Što zbog zaustavljanja lanca proizvodnje u prvim mesecima eksplozije epidemije u Kini, što zbog smanjenja proizvodnje u državama koje su uvozile sirovine i poluproizvode iz ove zemlje. Sa druge strane, mnogi pomorski prevoznici su redukovali dinamiku polazaka, usled smanjenja tražnje, ali i kapaciteta. Neravnomernost izvoza i uvoza, nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, dovela je do velike neravnoteže u transportnoj opremi, tako da sada imamo situaciju da su kineske luke jednostavno suočene sa nedostatkom praznih kontejnera za transport.

Predstojeći praznični period tradicionalno je veoma aktuelan za uvoz pošiljaka sa Dalekog Istoka. Planiranja se vrše pažljivo i dugoročno, imajući u vidu i naše praznike i kinesku Novu godinu. Nakon naglog pokretanja privrede u mnogim zemljama, a trudeći se da nadomeste prethodnu višemesečnu stagnaciju, mnoge kompanije su odlučile da pojačaju svoje uvozne kapacitete. U praksi je pojačana tražnja za uvozom rezultovala brzim popunjavanjem kapaciteta brodova i do neravnoteže u opremi. To faktički znači da je potrebno vreme da se kontejneri iz Evropskih luka fizički vrate u Kinu, kako bi ponovo bili operativni za uvozni transport robe. Iz navedenih razloga, a ujedno i pauze za kinesku Novu godinu, prevoz robe pomorskim putem, kao ekonomski najisplativija opcija, praktično je prebukiran sve do marta naredne godine.

Kompanije koje brodovima prevoze teret nisu na vreme naručile izradu novih kontejnera jer su im svi parametri pre korone pokazivali da će globalna trgovina ići u recesiju, imali su probleme sa svojom likvidnošću, počeli su da smanjuju troškove. Onda je nastupila pandemiija.
Brodski prevoznici našli su se u problemu jer je zbog svih navedenih parametara potražnja i priroda transporta tereta morem otišla u pravcu koji niko nije očekivao. Prevoznici su tokom cele „korona godine“ ukidali pojedina nedeljna isplovljavanja iz Evrope prema Aziji. Na tržištu nema ni dovoljno brodova za iznajmljivanje jer je globalna trgovačka flota popunjena trenutnom potražnjom, a „čepovi“ se formiraju na skoro svim čvorištima. Većina brodova i kontejnera slata je za Sjedinjene Američke Države jer je tu potražnja bila najveća. Kada brod pristane u luku u SAD-u, kontejner se prazni ali lokalnog špeditera i kamionskog prevoznika tražite i do 10 dana, zatim je tu još 7 dana da se roba isporuči i možda još 10 dana da vratite kontejner u terminal, odnosno kontejnersku luku. Kontejner tek tada može biti ponovo ukrcan na brod i vraćen za Aziju.

Trenutna situacija, na primer u Los Angelesu, je da je luka opterećena i da radi na maksimumu. Trenutno je 15 brodova ispred luke i kontejneri se ne mogu primiti niti poslati nazad. Brodske kompanije uvek biraju najduže rute ka najvećim lukama jer tako najviše zarade na transportu.

„Svojim korisnicima pomažemo da izbegnu kašnjenja, bržim, premium servisom za kontejnerski transport korišćenjem luka Koper i Trst, Adria PRIORITY Express. Tranzitno vreme iz glavnih luka sa Dalekog istoka, do glavnih luka Jadrana je 5-8 dana brže u odnosu na luke Severnog mora. Zahvaljujući različitim opcijama sa odabranim prevoznicima, možemo da obezbedimo slobodnu opremu i garantujemo isplovljavanje i rokove isporuke. Uz naša inovativna rešenja špedicije nudimo sveobuhvatnu logističku uslugu kroz mrežu naših skladišta, praćenje kontejnera radi potpune vidljivosti i transparentnosti kroz naš inteligentni sistem za praćenje kontejnera i mnogo drugih pogodnosti.“ – objašnjava Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja špediterske kompanije cargo-partner.

Tagovi: Luka Koper, Luka Trst, Cargo-partner, kineska ekonomija, brodski kontejneri, Nebojša Đekić, online trgovina
PROČITAJ I OVO
Rezolucija Zemlja, projekt Večernjeg lista, osvojio medijskog Oscara u New Yorku
USPJESI
Rezolucija Zemlja, projekt Večernjeg lista, osvojio medijskog Oscara u New Yorku
NEW YORK - Rezolucija Zemlja, projekt Večernjeg lista koji je zaživio početkom prošle godine i ubrzo postao najvećim ekološkim projektom u povijesti Hrvatske, dobio je ogromno, možemo reći i najveće moguće međunarodno priznanje nakon što je u petak navečer u prestižnom Harvard Klubu u New Yorku osvojio tzv. medijskog Oscara poznatog pod nazivom INMA Global Media Awards.
Zračna luka Pula: 10 posto manje zrakoplova nego lani, ali 20 posto više putnika
ZRAČNI PRIJEVOZ
Zračna luka Pula: 10 posto manje zrakoplova nego lani, ali 20 posto više putnika
PULA - Broj zrakoplova koji su sletjeli ove godine u pulsku Zračnu luku manji je za 10 posto nego lani, ali je popunjenost bolja pa je broj putnika veći za 20 posto, doznajemo od direktorice Nine Vojnić Žagar.
Deripaska izgubio spor protiv Crne Gore
EPILOG
Deripaska izgubio spor protiv Crne Gore
PODGORICA – Vrhovni sud u Švedskoj odbio je žalbu Olega Vladimiroviča Deripaske protiv Crne Gore kojom je tražio poništenje odluke Apelacionog suda iz prošle godine u vezi sa postupkom privatizacije Kombinata aluminijuma (KAP) i Rudnika boksita.
Skočili prihodi od cestarina u 2022.
CESTARINE
Skočili prihodi od cestarina u 2022.
ZAGREB - Ukupan promet svih vozila na hrvatskim autocestama 2022. godine porastao je za 15 posto u odnosu na godinu ranije, dok su prihodi od cestarina iznosili 426,45 milijuna eura (bez PDV-a), što je povećanje od 16,3 posto, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine.
Toljan Papajorgji novi direktor Lidla BH
KARIJERE
Toljan Papajorgji novi direktor Lidla BH
SARAJEVO - Toljan Papajorgji. novi je direktor Lidla u Bosni i Hercegovini, saznaje Indikator.ba.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE