Neodrživi dugovi hrvatskih bolnica

U prvih devet mjeseci ove godine sve su zdravstvene ustanove poslovale lošije nego lani, opće bolnice za 38 posto, a specijalne i do 271 posto te se 95 posto ukupnog zdravstvenog duga odnosilo upravo na bolničke ustanove.

Prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), iznesene na jučerašnjoj konferenciji Poslovanje i upravljanje u zdravstvu, u prvih devet mjeseci ove godine zdravstvene su ustanove zabilježile prihode u iznosu od 3,6 milijardi eura te rashode od gotovo četiri milijarde eura.

U konačnici, to je dovelo do negativnog financijskog rezultata u iznosu od 360 milijuna eura, dok je lani minus iznosio 300 milijuna. Danas se prosječno na mjesečnoj razini generira novi dug u iznosu od 36 milijuna eura te se rokovi plaćanja općih bolnica kreću u rasponu od 250 do 360 dana, a kliničkih bolnica od 210 do 280 dana. Znatno bolje poslovanje bilježe jedino zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja, iako su i oni ostvarili negativni financijski rezultat, piše Novi list.

Zbog negativnog trenda u poslovanju bolnica koji se samo pogoršava, direktor UPUZ-a Dražen Jurković poziva resorno ministarstvo da ravnateljima bolnica napokon osigura adekvatne alate upravljanja koje danas nemaju.

– Ravnatelji su temelj stabilnosti zdravstvenog sustava, a za efikasno upravljanje bolnicama moraju imati alate za upravljanje. Ti su alati danas izuzetno suženi jer cijene usluga određuje kupac, odnosno HZZO, a takve uvjete poslovanja treba mijenjati, poziva direktor UPUZ-a.

Iz Koordinacije veledrogerija Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) iznose drukčije podatke: samo je dug bolnica po njima dosegao 760 milijuna eura, a ukupni zdravstveni dug čak milijardu eura.

– Ako uzmemo u obzir da je trošak gradnje Pelješkog mosta iznosio nešto manje od 300 milijuna eura, to znači da veledrogerije na svojim leđima nose tri Pelješka mosta, ilustrirala je Diana Percač, predstavnica Koordinacije. Sustav je, kaže, pukao 2021. godine kad su veledrogerije ostale bez lijekova, a tada je dug bio manji nego danas.

– Linija rasta duga je strmoglava, dugovi doma zdravlja narasli su sad 13,6 milijuna eura u 2023. na 34 milijuna eura na dan 30. rujna 2025. To je rast od 2,5 puta, navela je Percač i dodala kako su dugovi bolnica »probili sve plafone« i od početka godine rastu eksponencijalno. Na početku 2023. godine taj je dug iznosio 415 milijuna eura, a danas se gotovo udvostručio. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, dug je narastao za 50 posto.

Istodobno, iz Koordinacije poručuju da 426 veledrogerija u državni proračun daje 107 milijuna eura,a na svaki euro profita uplati u državni proračun po jedan euro poreza i doprinosa. Istodobno, imaju niske marže, ograničene na maksimalno 8,5 posto, cijene lijekova su već u startu limitirane, a u procesu javne nabave dodatno se snižavaju. Iz HUP-a stoga apeliraju na zdravstvenu administraciju da osigura stabilnost zdravstvenog sustava i uredno podmirenje obveza.

O opterećenosti zdravstvenog sustava svjedoče podaci koje je iznijela farmakoekonomistica Tereza Šarić. Oni govore da se udio korisnika zdravstvene zaštite koji tijekom godine posjete liječnika u ukupnom broju osiguranika zadnjih 10 godina popeo sa 79 na 97 posto svih osiguranika, a broj dijagnoza sa 3,2 na 4,2 dijagnoze po pacijentu. Posljedica je to starenja stanovništva, a teret snosi bolnički sustav.

– Opao je broj pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim, popeo se broj pregleda u sekundarnoj. Značajno nam je porastao broj posjeta bolnicama, bilo kroz dnevne bolnice, bilo kroz stacionarni sustav. Unatoč tome što se broj pacijenata po liječniku malo smanjio, a HZZO je očistio svoj popis osiguranika, dolazi do velikog porasta troškova bolnica što ne čudi s obzirom da je samo u dnevnim bolnicama broj posjeta porastao sa 1,2 na 1,9 milijuna posjeta godišnje, navela je Šarić.

Veća iskorištenost kapaciteta dnevnih bolnica, kroz koje specijalisti mahom nastoje liječiti svoje pacijente, puno je bolje za pacijenta jer on na taj način dobije sveobuhvatnu skrb u kratko vrijeme. S druge strane, broj hospitalizacija u stacionarnim odjelima ne bilježi promjene jer je određen fiksnim brojem bolničkih kreveta. Bolnice nemaju prostora za rast i dodatne prihode, a jedini način da smanje trošak je smanjenje broja dana ležanja i obrtaj bolesnika, tumači Šarić. Dnevne bolnice u najvećoj mjeri koriste onkološki bolesnici, oni s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, teškoćama mišićno-koštanog sustava i trudnice. U stacionarnim odjelima liječe se mahom pacijenti s istim tegobama.

S ukupnim brojem od 16.815 liječnika, Hrvatska je u europskom prosjeku od 4,2 liječnika na 1.000 stanovnika, ali je njihova raspodjela po županijama zabrinjavajuća, upozorio je Jurković.

– Ličko-senjska županija, na primjer, ima 2,9 liječnika na 1.000 stanovnika, a Grad Zagreb čak 7,6 liječnika na 1.000 stanovnika, što je trostruko više, upozorio je Jurković. Razlog je takvoj neravnoteži, kaže, činjenica da mladi liječnici streme velikim centrima, dok periferija, otoci i ruralni krajevi ostaju bez liječnika, a stanovništvo se iseljava.

– Pitanje je, ako imamo broj liječnika u prosjeku EU i tri milijuna prekovremenih sati godišnje, a uz to i duge liste čekanja, pitanje je gdje su nam ti doktori i kada se uz toliki broj prekovremenih stigne raditi i privatno, primijetio je Jurković.

U naredna dva tjedna veledrogerijama bi trebao biti isplaćen iznos od 154 milijuna eura iz državnog proračuna, najavio je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, Tomislav Dulibić, koji ne isključuje mogućnost još jedne tranše do kraja godine. MIZ ima plan za smanjenje duga, a neki od mehanizama su, rekao je, smanjenje bolničkih zaliha lijekova te reduciranje broja prekovremenih sati koji opterećuju bolničke proračune na najviše pet posto ukupne mase plaća.