Mala i srednja poduzeća u EU najveće su žrtve koronakrize

Tijekom kriza povećava se broj nepovratnih zajmova. Iako je usvojena prethodna razina novčane, fiskalne i regulatorne potpore, očekuje se porast obujma loših zajmova u EU. Prema nedavnom europskom istraživanju, broj bankrota u mnogim europskim zemljama čak je prošle godine pao u odnosu na godišnji prosjek za 2017.-2019. (U Njemačkoj za 15 posto, u Italiji i Francuskoj za više od 40 posto), iako su mnoge tvrtke prisilno zatvorene zbog vladinih ograničenja.

Tvrtke su imale koristi od državne potpore i premošćivanja, a u Švedskoj, gdje su se provodila blaža ograničenja javnog života, broj bankrota lani je porastao za 6,5 posto, piše ljubljanski Dnevnik.

Moramo znati da mala i srednja poduzeća imaju relativno veću potrebu za financijskim restrukturiranjem od velikih, čije obveznice kupuje ECB. Mala i srednja poduzeća pogođena su potrebom za likvidnošću kako bi preživjela razdoblja zatvaranja. Istodobno, tijekom "nove normale" pate i od niže profitabilnosti.

Europska investicijska banka (EIB) procjenjuje da neto gubitak prihoda, uključujući razne državne potpore, iznosi 6 do 11 posto za mala i srednja poduzeća, u usporedbi s 2 do 3 posto za velike tvrtke. Nažalost, to nije dobar znak za europski bankarski sustav.

Ovdje će biti presudno odabrati pravi mehanizam rješavanja problema malih i srednjih poduzeća kako bi se izbjeglo pogoršanje bilanci banaka do te mjere da bi to dovelo do ponovne kreditne krize u Europi, posebno u nekim europskim zemljama. Nije sve tako kritično, kao što smo već vidjeli primjer dobre prakse u Americi s Main Street Lending Programom, gdje je Fed, kako bi potaknuo komercijalne banke na kreditiranje, pokrio čak 95 posto novih ili postojećih zajmova kvalificirani poslodavci, tj. tvrtke su na početku koronakrize imale dobru financijsku situaciju. Program je vrijedio 600 milijardi dolara.