Luke Rijeka, Koper i Trst najavljuju užu suradnju i bolju razmjenu informacija

Ali još nisu iskorišteni svi potencijali. Ono što korisnicima lučkih usluga najviše nedostaje je bolja razmjena informacija.

O tome se pročulo na Logističkom kongresu koji je početkom travnja održan u Portorožu. Među razlozima zašto je sjever Jadrana jedno od rijetkih područja u Europi gdje lučki promet konstantno raste Andrej Cah, direktor prodaje Luke Koper, najprije je naveo pravovremenu prilagodbu infrastrukture novim, većim brodovima. Ako su prije desetak godina dovozili maksimalno 6.000 TEU kontejnerskih jedinica, sada do 15.000, a prema Cahovim riječima, realno je očekivati brodove s 20.000 jedinica i više u idućim godinama, piše ljubljansko Delo.

Glavni razlozi rasta su preseljenje industrije sa zapada na istok Europe, u prirodno zaleđe luke Koper, te činjenica da su brodari prepoznali prednosti preusmjeravanja brodova koji plove Sueskim kanalom sa sjevera na Jadransko more, procijenio je. Napomenuo je da je kraća ruta još veća prednost u vrijeme kada Europa radi na smanjenju emisije ugljičnog dioksida.

Jedna luka ne može primiti sav teret, moraju ga međusobno raspodijeliti.

No, postoje i područja kojima su sjevernojadranske luke najbliže, ali najveći dio tereta šalje se preko Rotterdama ili Hamburga. Prema Cahovim podacima, Kopar i Trst pokrivaju tek deset posto bavarskog tržišta, što već znači milijun kontejnerskih jedinica godišnje. Pretovare samo 30.000 TEU godišnje za jug Poljske. Veliki potencijal vide i na sjeveru Češke i istoku Rumunjske.

Predsjednik luka u Trstu i Tržiču te ujedno i predsjednik Udruge europskih morskih luka Espo Zeno D'Agostino naglasio je da su u Furlaniji-Julijskoj krajini već povezali luku Trst, zračnu luku u Ronkima, terminale na Fernetićima, Cervignanu, Gorici i Pordenoneu u jedinstven informacijski sustav te industrijsku zonu kod Doline.

Ustvrdio je da u tršćanskoj luci nema čekanja, jer kontejneri čekaju na pretovar na 11 mjesta u zaleđu. Od luke voze redoviti vlakovi sve do Belgije i Litve, naglasio je. Željeznicom se preveze 52 posto svih tereta u ili iz luke, tako da su već ispunili EU cilj, pohvalio se.

Kupci traže pouzdane usluge, a ne samo rute do lučkih terminala.

D'Agostino je rekao i da se posljednjih godinu dana više bavi energetikom nego transportom, te da misli na grad, a ne samo na luke. Kad su u luci dva putnička broda, potrošnja struje u Trstu se poveća za trećinu, upozorio je.

Kako je rekao, želi promijeniti i stav da se roba i putnici pretovaraju samo u luci. Kao posebno isplativo naveo je polaganje podvodnih telekomunikacijskih kabela i prijenos informacija. U luci će biti uspostavljena i slobodna zona za poljoprivredne proizvode, najavio je.

Izvršni direktor za zemlje istočne Europe u brodarstvu AP Moller Maersk Ivić Vodopija istaknuo je kako je ruta od Sueza do sjevernog Jadrana doista kraća, ali su vremena putovanja približno ista. Osim toga, veliki kontejnerski brodovi ne dolaze puni u ovdašnje luke.

Željeznice nemaju dovoljno kapaciteta, a i vlakovi su prekratki da bi bili isplativi, pa ni po emisiji ugljičnog dioksida jadranska ruta nije u prednosti pred sjevernomorskom, dodao je. Ovim problemima dodao je i zauzete skladišne površine te neučinkovite procedure i informacijsku tehnologiju.

Dobro je da Napa postoji, ali to ne rješava sve probleme, ocijenio je. Uvjeren je da bi zemlje trebale više surađivati, primjerice zbog željeznice.

Isto tako, predstavnik organizatora željezničkog prometa Metransa Peter Kiss upozorio je da nije dovoljno što političari govore da teret treba prebaciti s cesta na željeznicu, već treba riješiti probleme s infrastrukturom i organizacijom željezničkog prometa.

Bine Štancar, generalni direktor za jadransku regiju francuske brodarske tvrtke CMA CGM, rekao je da tvrtka već radi na zelenom razvoju opskrbljujući više brodova ukapljenim naftnim plinom. Kad bismo takve brodove htjeli voziti u sjeverni Jadran, trebao bi nam plinski terminal gdje bi se oni mogli opskrbljivati.

Trebali bismo ojačati remorkerske usluge, poboljšati digitalizaciju i automatizaciju.

Prema njegovom mišljenju, Napa dobro funkcionira u promociji i zajedničkom dobivanju europskih fondova, ali nedostaje operativnija suradnja luka. Trebali bi imati zajednički informacijski sustav kako bi se spriječile gužve ispred luka, smatra. Prema njegovom mišljenju, u tom sustavu bi trebale sudjelovati i željeznice.

Maurizio Maresca, profesor na Sveučilištu u Vidmu i bivši predsjednik Lučke uprave Trsta, smatra da bi Bruxelles volio vidjeti zajedničku lučku upravu za sjeverni Jadran. Objasnio je da razmišlja samo o Trstu, Kopru i Rijeci, a da Venecija i Ravenna ne mogu