Kržan: Mediteranske luke u velikim problemima ako se nastavi kriza u Crvenom moru

“To nije dugoročno održivo”, ističe za RTV Slovenije Nevenka Kržan, predsjednica uprave Luke Koper.

Otprilike dva tjedna duže putovanje znači više cijene plaćanja za kontejnere, povećan ugljični otisak i skuplje premije osiguranja.

Ako kriza potraje dulje, godinu ili više, luke na Mediteranu mogle bi imati dodatni problem jer bi se prekrcaj mogao preusmjeriti u luke na sjeveru Europe.

U Luci Koper, u kojoj su lani ostvarili dobit od gotovo 61 milijun eura, ovu potencijalnu opasnost pokušavaju izbjeći traženjem novih poslova, među ostalim dodatnim pretovarom automobila i povećanjem broja manjih ponuda (feeder) brodovi koji preuzimaju teret s većih brodova unutar Mediterana.

Nevenka Kržan ne želi nagađati kako će završiti kriza u Crvenom moru. Naglašava, međutim, da opasnost ne prijeti samo brodovima, posadama i teretu, već je sve veći problem i skupo osiguranje za one brodove koji ipak odluče ploviti Sueskim kanalom. Iako ne želi govoriti o konkretnim financijskim posljedicama zbog kašnjenja brodova u luci Kopar, rekavši da je za tako nešto još prerano, ipak iznosi i konkretne brojke:

“Cijene prijevoza kontejnera iz Dalekog istoka su porasle s 1500 do 2000 eura po kontejneru preko noći na šest do sedam tisuća dolara."

Površina Luke Koper sada je sedam puta veća od stare gradske jezgre Kopra. Planovi za daljnje širenje na kopnu i moru već postoje. U okviru strategije do 2028./29. nastoje se tako ostvariti četiri cilja: povećanje kapaciteta i osposobljenost luke za pretovar dva milijuna kontejnera godišnje, opća automatizacija i digitalizacija te osiguranje odgovarajuće kadrovske strukture uz brigu o okoliša. U tu svrhu strateškim planom usvojenim lani u studenom predviđena su ulaganja od 780 milijuna eura. Između ostalog, uložit će se i u priključak na drugi kolosijek.

"Nazočila sam otvaranju vijadukta Vinjan na gradilištu drugog kolosijeka, a završetak investicije očekujemo iduće godine. To znači da bi za dvije godine, odnosno 2026., drugi kolosijek već mogao biti u funkciji. Mi smo Za Luku Koper to će donijeti dvije prednosti: više ćemo pretovara prevoziti željeznicom, što je svakako dobrodošlo za našu sredinu, a ujedno će se ovim dodatnim povezivanjem isprazniti skladišni kapaciteti i puni brže."

Svjetsko rukovanje kontejnerima kontrolira pet svjetskih brodarskih kompanija. Maersk trenutno gradi terminal u Rijeci, MSC je već prisutan u Trstu. Hoće li se Luka Koper u budućnosti možda više povezati s nekim od preostalih velikih brodara, poput kineskog COSCO-a ili francuskog CMA-CMG-a? Nevenka Kržan odgovara da Luka Koper ostaje multifunkcionalna luka koja surađuje sa svim nabrojanim brodarima. Ujedno, sukladno dodijeljenoj koncesiji, jedini investitor je Luka Koper. Tako je odlučio najveći, 70-postotni vlasnik, država. Dakle, ako bi država odlučila jedan od terminala dodijeliti privatniku, prethodno bi morala promijeniti ugovor o koncesiji.

Luka Koper ima 1.922 stalno zaposlena i oko 450 agencijskih radnika, čiji su ugovori nakon teških problema u prošlosti izjednačeni. Jedna od većih državnih tvrtki budućnost vidi, među ostalim, i u elektrifikaciji.

"Idemo u smjeru zelene tranzicije, investicije idu u smjeru elektrifikacije pristaništa. Europska unija traži da sve luke budu opremljene električnim priključcima do kraja 2029. godine. Na taj će se način znatno povećati manje buke agregata", objašnjava Nevenka Kržan i nastavlja kako su s Elesom već pripremili natječaj za 110.000 voltni dalekovod od Dekanova do luke. Osim toga, planiraju u iduće dvije godine postaviti dovoljno solarnih panela da pokriju 20 do 30 posto svojih potreba za električnom energijom.

Mnogo ih je: “Jedan putnički brod po noći potroši struje koliko stara gradska jezgra Kopra”, slikovito ilustrira predsjednik Uprave Luke Koper.