Korona i potres pokrenuli novu eru korporativne filantropije

Kako je i bilo za očekivati, najviše daju najveći, kako kapitalom, tako i tradicijom filantropije. Naravno, ne treba podcjenjivati niti jednu donaciju, a pogotovo one fizičkih osoba, koje su izdvojile dio novca kojim bi podmirivali svoje osnovne potrebe. Negdje između kategorije korporativnih i osobnih donacija nalazi se ona Hrvatske elektroprivrede, gdje su se radnici i menadžment odrekli po 500 kuna iz plaća, a članovi Uprave cijele mjesečne plaće za ukupan iznos od 5,2 milijuna kuna.

Najveća čisto korporativna donacija je ona Adris Grupe u iznosu 5 milijuna kuna, od kojih 3 milijuna idu za kupovinu respiratora u bolnicama u Rijeci i Puli, dok 2 milijuna idu za obnovu povijesnog središta Zagreba oštećenog u potresu. Novčanoj donaciji treba pribrojiti i vrijednost smještaja za liječnike dubrovačke bolnice koji rade s oboljelima od koronavirusa. Kako ne bi izložili svoje obitelji potencijalnoj zarazi odlaskom kući, oni mogu boraviti u hotelu Hilton Imperial kompanije Maistra, koja djeluje u sklopu Adris Grupe.

Adris Grupa ima veliku tradiciju u filantropiji, pa ne čudi da je i u ovoj krizi predvodnik privatnog sektora. To je kompanija koja je navikla pomagati društvu, kako djelovanjem svoje značajne Zaklade Adris, tako i na druge načine.

Filantropija je dugogodišnja konstanta u poslovanju Privredne banke Zagreb, koja je i prije pandemije koronavirusa bila jedan od najvažnijih donatora zdravstvenog sektora. Sada PBZ izdvaja 4,9 milijuna kuna za borbu protiv koronavirusa i obnovu od potresa, donacija u cijelosti ide zdravstvenim ustanovama.

Prema veličini donacija sljedeći je Hrvatski Telekom, koji je uplatio 4 milijuna kuna Klinici za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević”, po mnogočemu najvažnijoj zdravstvenoj ustanovi ovog trenutka. Vlasnici njima konkurentskog teleoperatera Tele 2, United Grupa, donirali su veći iznos za cijelu regiju, od čega je na Hrvatsku otpalo, preračunato iz dolara, 3,4 milijuna kuna.

Donacijski top 10 zaokružuju OTP banka s 2,9 milijuna kuna, Janaf i Fortenova s po 2 milijuna kuna, a deseto mjesto dijele A1, Ina, Ikea i Nexe Grupa s donacijama vrijednima po 1,5 milijuna kuna.

Generalno je, uz telekomunikacije, financijski sektor jako dobro reagirao na potrebu za donacijama, pa gotovo da nema veće banke koja nije izdvojila značajnu svotu, a pridružila su im se i društva koja upravljaju obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima s pola milijuna kuna za Kliniku za neonatologiju KBC-a Zagreb, popularnu Petrovu bolnicu.

Brojne su se tvrtke odlučile za modele izdvajanja menadžerskih plaća, kojima su također prikupljena značajna sredstva. Tako je Podravkin menadžment prikupio 900 tisuća kuna, a slične akcije provele su Uprave Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica, Uprava i menadžment ACI-ja. Zanimljivo je vidjeti da novac izdvajaju i kompanije koje ovog trenutka imaju potpunu zabranu poslovanja i nikakve prihode poput kinoprikazivača Blitz, koji je izdvojio 750 tisuća kuna te dogovorio s Crvenim križem mogućnost volontiranja za svoje zaposlenike koji trenutno ne mogu raditi u kinodvoranama.

Brojne tvrtke donirale su proizvode iz svog asortimana koji su u ovom trenutku potrebni zdravstvenim djelatnicima i ostalima koji se bore s posljedicama pandemije i potresa - od Franckove kave i čajeva, preko Pevexova građevinskog materijala do L’Orealovih higijenskih sredstava, kompanije su pronašle niše u kojima mogu pomoći. Tome treba dodati brojne donacije koje široj javnosti nisu poznate, osobito one manjih tvrtki i obrta o kojima se ne zna puno.

Za očekivati je da ova navika davanja, u kojoj su neke kompanije veterani, a druge su je otkrile tek sada, neće nestati kad ova izvanredna situacija prođe. Odgovorno poslovanje u zajednici, s izdvajanjem i podupiranjem esencijalnih sektora, bilo danas zdravstvenog ili jednog dana opet kulture, znanosti i obrazovanja, apsolutni je imperativ za suvremene kompanije. Kad epidemija prođe, a prošla je svaka do sada pa će i ova, ostat će nam trajna vrijednost, svjesne i društveno odgovorne tvrtke.