HUP: Primjena EU-ove regulative za pravednu utakmicu u građevinarstvu

HUP je u priopćenju upozorio na ozbiljne dugoročne posljedice za gospodarstvo i tržište rada zbog ponovnog odabira ponuditelja iz trećih zemalja u postupcima javne nabave u strateškim infrastrukturnim projektima, pri čemu ponuditelji nisu potpisnici sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), čiji je cilj uzajamno otvoriti tržišta javne nabave među stranama GPA.

Hrvatska, kako su naveli, kroz sustav javne nabave godišnje ugovori oko 12,7 milijardi eura vrijedne poslove, od čega ugovori za radove čine oko 54 posto ukupne vrijednosti javne nabave.

Iz HUP-a pritom upozoravaju kako su kompanije iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA, u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine bile najbolji ponuditelji na ukupno 1,8 milijardi eura vrijednim natječajima. Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, procijenjena vrijednost pojedinog projekta prelazi 100 milijuna eura.

Riječ je, kazali su iz HUP-a, o ogromnom novcu koji iz javnih i europskih fondova odlazi van Hrvatske i EU-a, umjesto da se reinvestira u lokalnu ekonomiju.

- Tvrtke iz takvih trećih zemalja uživaju prednosti zbog državnih potpora, nižih radnih i socijalnih standarda, te izostanka EU-ovih pravila o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Time se domaća i europska poduzeća, koja uredno plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, stavljaju u lošiji položaj, a posljedice su pad konkurentnosti, gubitak tržišta i istiskivanje domaćih izvođača iz strateških infrastrukturnih projekata - istaknuli su iz HUP-a.

U pet godina realno očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih kompanija
Upozoravaju kako je u razdoblju od pet godina realno očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih kompanija, što veže temeljnu pretpostavku nuđenja budućih ponuda na velikim infrastrukturnim projektima.

Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje tržišta i osigurala pravedna utakmica, HUP traži aktivnu primjenu novog pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave u dijelu mogućnosti zabrane pristupa postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale GPA, odnosno navesti načine postupanja kojima se odražava objektivna razlika između pravne situacije gospodarskih subjekata iz države članice EU i iz trećih zemalja.

Traže također primjenu načela reciprociteta, odnosno da tvrtke iz zemalja koje ne otvaraju svoja tržišta EU-ovim poduzećima, ne bi smjele imati neograničen pristup tržištu Hrvatske i EU-a, zatim korektivne faktore/prilagodbu bodova u ocjenjivanju ponuda tj. uvođenje mehanizama koji neutraliziraju damping i subvencije te da se korištenje EU fondova veže uz EU-ove izvođače.

Među zahtjevima je i transparentno izvještavanje, odnosno redovita objava udjela domaćih izvođača u strateškim projektima, radi praćenja učinaka politika i povjerenja javnosti.

Iz HUP-a u priopćenju navode kako dio EU-ovih članica već primjenjuju pojedine mjere, te daju prednost domaćim i EU-ovim poduzećima koji poštuju pravila tržišnog natjecanja, što pokazuje da je zaštita građevinske industrije legitimna, jer čuva tržišno natjecanje, javni interes i opskrbne lance.

Napominju i kako obvezujuće presude Suda EU-a potvrđuju kako članice Unije imaju pravo i dužnost štititi tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca, uključujući projekte financirane EU fondovima.

- Samo dosljednom provedbom tih mjera, javna ulaganja mogu ostvariti puni učinak - povećati rast BDP-a, generirati radna mjesta, ojačati industriju i dugoročno stabilizirati građevinski sektor - poručili su iz HUP-a.