HUP: Porez na prekomjerne marže kaznio bi ulaganja

 - Članice HUP-a nikada nisu podržale novi namet koji ne adresira inflatorne pritiske nego kažnjava dobar management i ulaganja u produktivnost - poručuju iz HUP-a.

Temeljnim problemom predloženog poreza smatraju izjednačavanje rasta profitne marže s prekomjernom dobiti, iako veća profitabilnost može biti rezultat automatizacije, digitalizacije, racionalizacije troškova, izvoznog uspjeha ili povrata na višegodišnja ulaganja, a ne povećanja prodajnih cijena.

- Nije dosljedno javnim politikama poticati kapitalna ulaganja, a zatim dodatno oporezivati povrat na njih - ističu iz HUP-a.

Na slabljenje investicijskog zamaha upućuju i podaci za 2025. godinu. Bruto investicije poduzeća dosegnule su 14,4 milijarde eura, ali je njihov rast usporio na 5,1 posto, u odnosu na prosječnih 11,4 posto u razdoblju od 2022. do 2024. godine. Ulaganja malih poduzeća smanjena su za 11,2 posto, dok je produktivnost po satu rada pala na 62,6 posto prosjeka EU-a.

Ako se dodatno oporezivanje ipak uvede, HUP predlaže potpuno izuzeće poduzeća koja ulažu u produktivnost, istraživanje i razvoj, energetsku učinkovitost te reinvestiraju dobit. Kao prioritet ističe izuzeće poreznih obveznika kojima je vrijednost novonabavljene dugotrajne imovine u 2026. jednaka ili veća od utvrđene porezne osnovice prekomjerne profitne marže.

Posebno upozoravaju na poduzeća koja su tek izašla iz gubitaka ili uspješno provela restrukturiranje. Kod njih rast dobiti s niske početne razine može izgledati iznimno visok, iako nije došlo do povećanja cijena. - Poduzeće koje je tek obnovilo održivu profitabilnost ne može se automatski smatrati stvarateljem ekstraprofita - naglašavaju iz HUP-a.

Stoga predlažu izuzeće poduzeća koja dobit koriste za pokriće prethodnih gubitaka, jačanje kapitalne baze i nove investicije te isključivanje jednokratnih i izvanrednih stavki iz porezne osnovice.

HUP problematičnim smatra i prag od 50 posto izvoza. Poduzeće s više od 50 posto izvoznih prihoda bilo bi potpuno oslobođeno dodatnog poreza, dok bi ono s 49 posto izvoza snosilo punu obvezu, čak i kada je rast dobiti ostvaren na inozemnom tržištu. Zato predlažu proporcionalno umanjenje porezne obveze prema udjelu domaćih prihoda, uz zadržavanje potpunog izuzeća izvoznika iznad propisanog praga.

Posebna izuzeća traže i za reguliranu distribuciju plina i naftnih derivata, gdje na profitabilnost snažno utječu državne odluke o cijenama i tarifama, te za mirovinska osiguravajuća društva. U građevinarstvu, brodogradnji i drugim djelatnostima s višegodišnjim projektima predlažu promatranje profitabilnosti tijekom cijelog projektnog ciklusa, umjesto oporezivanja rezultata jedne godine.

Iz HUP-a zaključuju da porezna politika mora razlikovati stvarni ekstraprofit, nastao zbog tržišnih poremećaja ili neopravdanog povećanja cijena, od dobiti ostvarene ulaganjima, rastom produktivnosti, izvozom i poslovnim oporavkom.

Posebno upozoravaju da bi naknadno oporezivanje uspješnih investicija prema pravilima koja nisu bila poznata u trenutku donošenja investicijskih odluka povećalo regulatorni rizik i poslalo negativnu poruku ulagačima uoči očekivanog pristupanja Hrvatske OECD-u.