Uz globalne trendove, Hrvatska se izdvaja po specifičnom načinu upravljanja radnom odjećom. Naime, prema podacima, čak 86 % hrvatskih zaposlenika, najviše u Europi, nosi svoju radnu odjeću kući na pranje. Takva praksa nosi potencijalne rizike za sigurnost hrane, jer se najčešće ne poštuju higijenski standardi kao što je pranje na dovoljno visokim temperaturama. Čak 29 % Hrvata i dalje vjeruje da je kućno pranje kvalitetnije od industrijskog pranja, a njih 31 % samostalno popravlja oštećenu odjeću, što je također jedan od najvećih postotaka u Europi.
Izvršna direktorica Lindströma Hrvatska, Martina Martinović, ističe: "Naše istraživanje jasno pokazuje da praksa održavanja radne odjeće kod kuće dodatno opterećuje zaposlenike i otvara ozbiljna pitanja higijene u prehrambenoj industriji, stoga je važno sustavno pristupiti tim izazovima kako bi se osigurala sigurnost hrane i zaštitila dobrobit radnika."
Direktorica za održivost u Lindströmu, Ulla Luhtasela, naglašava važnost kružne ekonomije: „Održiva radna odjeća mora biti dugotrajna, lako popravljiva i izrađena od kvalitetnih materijala. Dugotrajnost odjeće izravno smanjuje ekološki otisak. Kružna ekonomija i mogućnost recikliranja moraju se planirati već u ranim fazama razvoja proizvoda ako želimo značajno smanjiti tekstilni otpad. Naš digitalni sustav praćenja pomaže u produženju životnog vijeka odjeće pružanjem informacija o trošenju i oštećenjima, što doprinosi dugoročnoj održivosti i smanjenju količine otpada na odlagalištima."
Rezultati pokazuju da 39 % hrvatskih zaposlenika najviše smeta kratkotrajnost radne odjeće, dok više od polovice ispitanika u Europi izjavljuje da njihovi poslodavci uopće ne nude usluge popravka. Time se odgovornost prebacuje na same zaposlenike ili se odjeća baca čim se ošteti. U europskom prosjeku, gotovo trećina radne odjeće koja više nije upotrebljiva završava na odlagalištima otpada.
Istraživanje također potvrđuje povezanost radne odjeće sa zadovoljstvom zaposlenika pa više od 80 % radnika smatra da im udobnost, funkcionalnost i čistoća radne odjeće izravno utječu na zadovoljstvo, a više od 20 % vjeruje da bi im odgovarajuća radna odjeća povećala produktivnost.
Zaključno, istraživanje sugerira da hrvatska prehrambena industrija može značajno unaprijediti sigurnost hrane i zadovoljstvo zaposlenika kroz uvođenje profesionalnih usluga pranja radne odjeće s higijenskim certifikatom, edukacijom o važnosti higijene te promicanjem održivih praksi kao što su popravak i recikliranje tekstila. Time bi se dodatno doprinijelo smanjenju tekstilnog otpada i usklađivanju s EU propisima koji potiču održive poslovne prakse.
