Hrvatska brodogradnja može prosperirati na valu nove EU-ove politike

Napominju da Hrvatska ima komparativne prednosti u složenim i specijaliziranim plovilima, uz snažnu izvoznu orijentaciju i inženjerski kapital - sektor ima oko 6.300 poduzeća i 21.000 zaposlenih, a neto izvoz doseže 600 milijuna eura, pri čemu dominiraju proizvodi više dodane vrijednosti, poput jahti i specijaliziranih plovila.

No, unatoč snažnom rastu prihoda, zaposlenosti i investicija, profitabilnost je pod pritiskom i raste osjetljivost na rastuće troškove rada i kolebanje uvjeta financiranja, upozorava HUP.

Navodi da glavna ograničenja razvoja nisu na strani potražnje, već u visokoj kapitalnoj intenzivnosti i manjku kapitala, osobito za modernizaciju proizvodnje, a postojeći sustav potpora primarno podupire inovacije, dok ulaganja u infrastrukturu i industrijsku transformaciju ostaju nedovoljno pokrivena.

Dodatni izazov poslodavci vide u ograničenom pristupu financiranju, osobito bespovratnim sredstvima.

- Uspješno adresiranje tih uskih grla ključno je kako bi Hrvatska kapitalizirala europski zaokret i pretvorila ga u održivu investicijsku priliku, kažu poslodavci.

Ponavljaju da EU snažno potiče narudžbe unutar Unije, osobito u obalnom prijevozu i obrambenom sektoru, što otvara prostor za rast domaćih kapaciteta.

HUP podsjeća da su u Hrvatskoj planirana ulaganja u obnovu flote od oko 300 milijuna eura, no ocjenjuje da je za puni iskorak potreban širi investicijski ciklus.

- EU fondovi i novi programi otvaraju prilike, posebno u području zelene tranzicije i naprednih tehnologija. Hrvatska brodogradnja ima znanje i tržišnu poziciju za rast, ali realizacija potencijala ovisi o prilagodbi investicijskog i regulatornog okvira te učinkovitijem korištenju financijskih instrumenata, kaže HUP i preporučuje mjere za konkurentski iskorak domaće brodogradnje.

To su uvrštenje brodogradnje u prioritete nove industrijske strategije uz aktivno korištenje EU instrumenata za ulaganja u modernizaciju; uspostava programa financiranja izgradnje i modernizacije brodogradilišta, prilagodba sustava potpora novim EU-ovim pravilima kroz fleksibilnije modele te uključivanje velikih brodograđevnih sustava u porezne olakšice.

HUP predlaže i donošenje nacionalnog programa zelene brodogradnje (električni, hibridni i niskoemisijski brodovi) i vezanje ulaganja obalnih prijevoznika s kapacitetima domaćih brodogradilišta, zatim povezivanje javne nabave s industrijskom politikom poticanjem narudžbi, osobito u obalnom prijevozu, uz EU potpore za modernizaciju flote, kao i jačanje integracije sektora u EU i NATO projekte, posebno u području sigurnosti i razvoja dual-use tehnologija.