Future 500 pokreće zamah rasta poduzeća u Europi

Konferenciju su organizirali Poslovna škola Bled i Atlantsko vijeće u partnerstvu s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EESC), a okupila je više od 300 sudionika koji predstavljaju europska tržišta kapitala, poslovni sektor, javne politike i inovacijske ekosustave.

Iz rasprava je proizišao jasan zaključak: Europa posjeduje sve ključne sastojke - poduzetnike, znanstvenike, kapital, talente i ideje - no i dalje se suočava s izazovima u pogledu koordinacije i provedbe.

Otvarajući konferenciju, Stjepan Orešković, osnivač Future 500 inicijative i BOSQAR d.d-a, upozorio je da Europa riskira zaostati za SAD-om i Kinom ako ne stvori vlastite kompanije koje mogu postati globalni poslovni šampioni. Unatoč znatnom kapitalu, Europi često nedostaje odlučnost potrebna za učinkovito ulaganje. Upozorio je kako bi usmjeravanje stotina milijardi eura iz fondova za konkurentnost u očuvanje naslijeđenih struktura, umjesto izgradnje budućnosti, moglo postati najveći strateški promašaj Europe. Istodobno je istaknuo kako poduzetnici, znanstvenici i revolucionarne tehnologije ostaju pravi pokretači rasta.

Peter Grk, glavni tajnik Bledskog strateškog foruma, opisao je Europu kao da se nalazi u „nesigurnom trenutku“, uz istovremeno prepoznavanje vidljivog pomaka prema djelovanju. Jörn Fleck iz Atlantic Councila pojačao je tu poruku naglasivši kako snažni temelji Europe sada moraju rezultirati konkretnim isporukama: „Na svima nama je da potencijal pretvorimo u provedbu.“

Maria Luís Albuquerque, povjerenica Europske komisije za financijske usluge, istaknula je kako europski izazov nije nedostatak kapitala, već nedostatak skaliranja. Ukazala je na Uniju štednje i ulaganja kao ključan korak prema izgradnji dubljih i likvidnijih tržišta kapitala unutar EU.

U panel raspravama detaljnije su se istražile strukturne prepreke. Peter Bosek, predsjednik Uprave Erste Grupe, primijetio je da, iako sudjelovanje malih ulagača raste, kapital sve više teče kroz digitalne platforme umjesto kroz kanale dugoročnih ulaganja. Aart de Geus (ABP) i Rolf Kjærgaard (Novo Nordisk Foundation) složili su se kako je europski jaz u skaliranju usko povezan s nedovoljno iskorištenim institucionalnim kapitalom – osobito u usporedbi sa Sjedinjenim Državama, gdje mirovinski fondovi igraju znatno aktivniju ulogu u podupiranju domaćih rastućih poduzeća.

Osvrćući se na događaj, Aart de Geus, predsjednik ABP-a, fonda koji upravlja sredstvima u vrijednosti od 500 milijardi eura te bivši predsjednik i izvršni direktor Bertelsmann Stiftunga je izjavio: „Čestitam Stjepanu, timu i partnerima, jer u svojoj 45-godišnjoj karijeri nikada nisam svjedočio okupljanju poput ovog. Ovo je zaista jedinstveno, izuzetno dirljivo – i osjeća se snažan zamah. “

Čelnici vodećih burzi, uključujući Delphine d'Amarzit (Euronext Paris) i Adama Kostyála (Nasdaq Stockholm), istaknuli su kako većina europskih poduzeća i dalje kotira na lokalnim tržištima. Istodobno, Ivana Gažić (Zagrebačka burza) i Miljan Ždrale (EBRD) ukazali su na izazov kad je riječ o exitima u Srednjoj i Istočnoj Europi, gdje se poduzeća češće prodaju nego što rastu kroz inicijalne javne ponude dionica – unatoč znatno višem potencijalu stvaranja vrijednosti koji nude javne ponude.

S investitorskog stajališta, Robert Knorr (MidEuropa) opisao je skaliranje kao složen i kapitalno intenzivan process koji zahtijeva dugoročnu posvećenost. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končar grupe, naglasio je fragmentiranost tržišta kao ključno ograničenje, napominjući da je ekspanzija izvan Europe ponekad lakša nego skaliranje unutar nje.

Rasprave o talentima i mentalitetu potvrdile su slične teme. Marco Janezić (BlueRibbon) istaknuo je pristup kapitalu i talentima kao ključna ograničenja, dok je Tamara Zajac Balažič (SPIRIT Slovenija) pozvala na jačanje „pobjedničkog mentaliteta“. Mark Pleško (Cosylab) pokazao je da se globalnom kapitalu može pristupiti uz zadržavanje europskih korijena, naglašavajući kako ambicija i provedba u konačnici određuju uspjeh.

Carin Knoop (Harvard Business School) ukazala je na strukturne razlike u odnosu na Sjedinjene Države, uključujući snažnije mreže i veću prihvaćenost rizika. Ekonomist Guntram B. Wolff naglasio je da se ključni europski izazov krije u povećanju produktivnosti i održavanju rasta.

Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, predstavila je proširenje EU-a kao istovremeno ekonomsku i geopolitičku priliku koja donosi nova tržišta, talente i investicijski potencijal. Završni panel izravno je povezao proširenje s agendom skaliranja, naglašavajući važnost snažnije javne i privatne kapitalne podrške unutar europskog gospodarstva, koje predvode mala i srednja poduzeća

Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB-a, dodao je snažnu regionalnu perspektivu, naglasivši kako Jugoistočna Europa predstavlja i „motor“ rasta i strateški potencijal za Europsku uniju. Istaknuo je da bi proširenje EU-a, ako se provede odlučno, moglo otvoriti put prema još višim stopama rasta, uz jačanje ekonomske kohezije, stabilnosti i dugoročnih prinosa diljem Unije.

U zaključnom obraćanju, Stjepan Orešković vratio se na središnju temu djelovanja i implementacije. „Europska snaga leži u njezinim poduzetnicima, znanstvenicima i inovatorima, no napredak će ovisiti o usklađenosti i odlučnom djelovanju - a ne o kompromisima“, kazao je. Najavio je sljedeću fazu inicijative Future 500, uključujući objave indeksa utemeljenog na podacima koji ima za cilj identificirati poduzeća s visokim potencijalom i poduprijeti koaliciju lidera usmjerenih na rast.

Konferencija je završila jasnom porukom: Europa ima temelje - sada mora djelovati s većim fokusom, koordinacijom i ambicijom.