Fiskalizacija 2.0: Problemi na svim razinama, UGP traži sastanak s ministrom

O izazovima, e-računima i pritisku na male poduzetnike u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorila je Đurđica Mostarčić iz HOK-a.

Fiskalizacija 2.0, najavljena kao ključni iskorak prema većoj transparentnosti i uređenju poslovanja obrta te malih i srednjih poduzeća, u prvim mjesecima primjene izazvala je niz tehničkih i organizacijskih poteškoća. Umjesto očekivanog pojednostavljenja, mnogi poduzetnici suočili su se s problemima u izdavanju i zaprimanju računa, što je dovelo i do svojevrsne blokade sustava.

O stanju na terenu u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore. Za ovaj razgovor poziv je upućen i Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, no odgovorili su kako zbog obveza ne mogu sudjelovati u emisiji.

Mostarčić podsjeća da je Hrvatska obrtnička komora od početka tražila odgodu primjene novog sustava: "Zakon o fiskalizaciji bio je zamišljen da stupi na snagu 1. siječnja 2025., no dobili smo godinu dana odgode, do 1. siječnja 2026. Već u trećem mjesecu prošle godine javno smo upozoravali obrtnike i poduzetnike što ih čeka."

Dodala je da je HOK bio iznimno aktivan putem e-savjetovanja, webinara, radnih skupina i dopisa, upozoravajući da je riječ o jednoj od najintenzivnijih promjena u poslovanju posljednjih godina. Bili smo najveći protivnici uvođenja KPD oznaka, ali nakon što je zakon izglasan, fokusirali smo se na edukaciju i pripremu, istaknula je.

Što je Fiskalizacija 2.0 i koga pogađa

Za građane, fiskalizacija 2.0 uglavnom prolazi nezapaženo, no za poduzetnike predstavlja temeljitu promjenu. Riječ je o potpuno novom načinu izdavanja i zaprimanja računa, o digitalnom evidentiranju svih transakcija. To dotiče sve – male, srednje i velike poduzetnike, naglasila je Mostarčić.

Problemi su se, kaže, pojavili na svim razinama sustava. Poteškoće imaju Porezna uprava, APIS, IP posrednici, programeri, računovođe i sami poduzetnici. Sustav je iznimno kompleksan, rekla je.

Drugo testno razdoblje bez kažnjavanja

Pozitivnim smatra odluku Porezne uprave da se u početnoj fazi ne sankcioniraju nenamjerne pogreške. Iako zakon formalno ne poznaje testno razdoblje, važno je da je Porezna uprava javno rekla da se pogreške zasad neće kažnjavati. To je ključno jer ih je u ovom trenutku doista puno, ocijenila je.

Najveći teret, prema njezinim riječima, snose mikro i mali poduzetnici, koji čine čak 99,8 posto gospodarstva. Veliki će se sustavi snaći. Mali poduzetnici već sada uz proizvodnju, prodaju i naplatu moraju preuzeti i dio administrativnog i knjigovodstvenog posla, upozorila je.

E-računi i IP posrednici – izvor najviše nedoumica

Poseban problem predstavljaju e-računi i izbor IP posrednika. Svi poduzetnici moraju zaprimati e-račune putem IP posrednika kojeg su izabrali. Ako ste odabrali Finu, sve ide preko njihove platforme. Račun više ne dolazi klasično, pa ga često morate sami pronaći, otvoriti, pa čak i ispisati, objasnila je.

Naglasila je da HOK i dalje intenzivno pomaže poduzetnicima putem informativnih letaka, webinara i savjetovanja. Sve smo pokušali objasniti jednostavnim jezikom: kako izabrati IP posrednika, što ako ste u PDV-u, što ako niste, kako promijeniti posrednika. Poziva i pitanja i dalje ima vrlo mnogo, zaključila je Mostarčić.

Zašto uloga računovođe ostaje ključna?

Đurđica Mostarčić objasnila je da Fiskalizacija 2.0 ne znači da poduzetnici preuzimaju posao računovođa, ali im donosi dodatne tehničke korake. Račun se i dalje izdaje kao i dosad, no sada se mora poslati i u digitalnom obliku putem sustava, umjesto PDF-a ili ispisivanja i slanja poštom.

Dugoročna korist, ističe, trebala bi biti brža razmjena računa i veća sigurnost – jer se točno vidi kada je račun zaprimljen i pregledan, čime se izbjegavaju situacije u kojima kupac tvrdi da račun nije dobio. Sustav se odnosi isključivo na poslovanje među poduzetnicima, dok fizičke osobe i dalje posluju izvan fiskalizacije 2.0.

Najviše problema trenutačno nastaje pri zaprimanju ulaznih e-računa jer podaci nisu uvijek upareni između IP posrednika, Porezne uprave i računovodstvenih programa. Mostarčić priznaje da sustav još ne funkcionira kako je zamišljeno, ali naglašava da svi sudionici – IP posrednici, APIS, računovođe i Porezna uprava – surađuju na otklanjanju poteškoća.

Poduzetnicima savjetuje da se u slučaju problema najprije obrate svom IP posredniku ili računovođi, a zatim i tehničkoj podršci Porezne uprave. Posebno ističe da Fiskalizacija 2.0 ne umanjuje važnost računovodstva – naprotiv, računovođe ostaju ključne u tumačenju podataka, obračunu poreza i komunikaciji s Poreznom upravom, iako dio administrativnih procesa sada preuzima digitalni sustav.

UGP traži sastanak s ministrom financija

Udruga Glas poduzetnika (UGP) u petak je objavila da traži sastanak sa potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem kako bi mu izravno iznijeli probleme malih i srednjih poduzetnika vezano uz probleme u Fiskalizaciji 2.0 te uručili peticiju s više od 6.000 potpisa.

Iz UGP-a upozoravaju kako se Fiskalizacija 2.0 provodi bez dovršenog i funkcionalnog okvira. Iako je zakon donesen 1. rujna, ni tri mjeseca kasnije još uvijek nema pravilnika, što jasno pokazuje da sustav nije spreman za punu primjenu, istaknuli su napominjući kako se to u praksi potvrđuje svakodnevno.

Tako primjerice najveći posrednici bilježe tisuće poziva korisnika, a računovođe i informatičari rade pojačano još od Božića kako bi se uopće omogućilo izdavanje i slanje računa. Do sada, kazali su iz UGP-a, nisu naišli na računovođu koji nije imao problema s Fiskalizacijom 2.0.

Dodatni problem, navode, predstavlja Državni zavod za statistiku (DZS), koji sporo ili uopće ne odgovara na upite vezane uz KPD šifre, iako je za to jedini nadležan, dok su kazne za pogrešne šifre vrlo visoke. UGP zahvaljuje Poreznoj upravi na odluci da se u ovoj fazi ne izriču kazne, ali smatra nužnim da Vlada tu odluku formalizira i osigura razdoblje bez kažnjavanja dok se sustav u potpunosti ne stabilizira.

Istaknuli su kako su i Vlada i poduzetnici usmjereni prema istom cilju - digitaliziranoj i bogatijoj Hrvatskoj, a taj se cilj može ostvariti isključivo kroz otvoren dijalog i funkcionalan sustav, a ne kroz pravnu nesigurnost i pritisak na one koji žele poslovati uredno i zakonito.