Enormna šteta u aferi Uljanik, a samo jedna optužnica

Prema ovim policijskim sumnjama, radilo bi se o apsolutnom crnom rekordu gospodarskog kriminala u povijesti hrvatske države prema kojem čak i mega afere oko Agrokora ili, recentnije, Ine ispadaju »male bebe«.

Afera Uljanik, međutim, ima i svoje naličje kad je u pitanju sudsko procesuiranje i po tome nimalo ne odskače od većine drugih. Građanima Lijepe naše, nažalost, itekako je poznata istinitost one stare narodne – tresla se brda, rodio se miš. U protekle četiri godine, otkad su uhićeni dotad nedodirljivi i moćni pulski menadžeri, opravdane sumnje u kaznene malverzacije urodile su tek jednom podignutom optužnicom kojom se Giannija Rossandu, Marinka Brgića, Veljka Grpca, Dragutina Pavletića i ostalih osmero optuženih tereti za štetu od oko 900 milijuna kuna. Optužnica je potvrđena na Županijskom sudu u Rijeci još prije godinu dana i sve otad čeka se da se odredi termin za početak suđenja, piše Novi list.

Sasvim je izvjesno da će se ovo suđenje Uljanikovim menadžerima, razvlačiti godinama jer je riječ o iznimno obimnom i kompliciranom predmetu, a moguće je da će do pravomoćnog sudskog epiloga proteći i dvoznamenkasti broj godina.

U fokusu ove prve, zasad i jedine optužnice sporni je »deal« oko četiri broda za prijevoz rasutog tereta koji su se od 2010. do 2016. godine u pulskom škveru izgradili za Uljanik plovidbu, ali i pozajmica od 36 milijuna kuna koja je, odmah nakon što je »3. maj« postao dio Uljanik grupe i doveden novi direktor iz Pule, išla prema Uljanik plovidbi, od čega je vraćen tek jedan manji dio. Pulska brodarska kuća, koji je u međuvremenu promijenila ime u Alpha Adriatic, sada, gotovo deset godina poslije vraća taj novac »3. maju« u sklopu svoje predstečajne nagodbe, međutim, za tužiteljstvo je relevantno da je ta pozajmica ujesen 2013. godine išla mimo znanja Nadzornog odbora »3. maja«, kao i činjenica da je riječki škver u tom trenutku, pa sve do kraja 2017. godine, bio poduzetnik u teškoćama i korisnik državnih potpora.

Jedan od postulata obrane optuženih, dali su naslutiti njihovi odvjetnici, bit će skretanje vode u pomorsku branšu, sve kako bi dokazali da nije bilo štete, samim time ni kaznenih djela koje se njihovim branjenicima stavlja na teret. Pozivat će se na cikluse i konjukture brodarskog tržišta, dokazivati da je gradnja ovih brodova bila ustvari dobra poslovna odluka za pulski škver čiji su navozi tih godina bili prazni. Tužiteljstvo će moguće oponirati bilancama propalog Uljanik brodogradilišta iz tih godina, koje se već topilo pod nagomilanim gubicima, negativnim kapitalom i nelikvidnošću. Moguće je da tužiteljima neće promaknuti poveznica da su neki od bivših vodećih ljudi Uljanika bili među glavnim dioničarima Uljanik plovidbe. Pitanje je, međutim, koliko je tužiteljstvo kapacitirano da se uspješno suprotstavi cijeloj bulumenti branitelja okrivljenih, naročito ako se zađe u labirinte i specifikume pomorske industrije, svjetskih kretanja cijena brodskog prostora, brodograđevne terminologije i tehnologije proizvodnje.

Pitanje više stotina milijuna kuna pozajmica koje su iz »3. maja« išle prema pulskom brodogradilištu i nenamjenskog trošenja sredstava državne potpore još nije izrodilo optužnicom. Taj dio, podsjetimo, bio je predmetom dodatnog PNUSKOK-ovog istraživanja, po nalogu županijskog tužiteljstva u Rijeci. Policija je još koncem 2020. godine izvijestila da postoji osnovana sumnja da je jedanaestero odgovornih počinilo čak 26 kaznenih djela u procesu restrukturiranja »3. maja« te da je državni proračun i riječko brodogradilište oštećeno za više od 1,5 milijardi kuna.

Uz vodeće ljude Uljanika, pulskog i riječkog brodogradilišta, među osumnjičenima bili su i ljudi iz Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, koji su bili prva u nizu kontrolnih točaka procesa restrukturiranja »3. maja«. Procesuiranje tog kraka inkriminirajućih rabota u procesu restrukturiranja »3. maja« u ovom je trenutku u fazi da je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u listopadu prošle godine donijelo rješenje o otvaranju istrage za šestero osumnjičenika. Prema dostupnim podacima, za kaznena djela subvencijske prijevare i zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju terete se članovi bivše Uljanikove uprave i trećemajski direktori dok se Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod više ne spominje.

Time je ujedno stavljena »točka na i« na činjenicu da je HB-Jadranbrod bio tek prvi u nizu nadzornika tijeka restrukturiranja riječkog brodogradilišta u razdoblju od sredine 2013., pa do kraja 2017. godine, da su izvješća išla prema resornim ministarstvima financija i gospodarstva, a vjerojatno se malo tko danas više sjeća i činjenice da je restrukturiranje »3. maja« dodatno nadzirala i Europska komisija, upravo zbog činjenice da se radilo o dva brodogradilišta u sastavu jedne grupacije i opasnosti da se novci nenamjenski prelijevaju.