Đuro Đaković na sastanku u NATO-u predstavnika obrambene industrije

"Mi smo imali ovdje na inicijativu glavnog tajnika okupljeno 25 tvrtki u kojoj su najznačajnije na euroatlantskom tržištu streljiva te razne proizvođače težeg naoružanja. Drago mi je da je jedna od tih 25 tvrtki bila iz Hrvatske, Đuro Đaković”, rekao je ministar obrane Mario Banožić, koji u Bruxellesu sudjeluje na dvodnevnom sastanku ministara obrane država članica NATO-a.

On je rekao da Đuro Đaković može pridonijeti svojim znanjem i kapacitetima za održavanje tenkova sovjetske proizvodnje, kojih se još dosta koristi u Ukrajini, kao i za održavanje oklopnih vozila Patria.

Banožić je rekao da su na sastanku bili i predstavnici američke tvrtke BAE Systems, proizvođača oklopnih vozila Bradley i najavio da će sljedeći mjesec s tom tvrtkom biti potpisan sporazum o modernizaciji tih vozila koje će Sjedinjene Države donirati Hrvatskoj.

“Američka tvrtka je spremna dati priliku Đuri Đakoviću i očekujem da će ugovor biti potpisan sljedeći mjesec”, rekao je Banožić, dodajući da će tako ta tvrtka iz Slavonskog Broda postati regionalno čvorište za održavanje tih vozila.

“Drago mi je što je NATO prepoznao kvalitetu hrvatske obrambene industrije pozvavši i tvrtku Đuro Đaković koja ima dugogodišnje iskustvo u održavanju sustava starije proizvodnje poput tenkova, kao i novijih sustava poput Patria vozila, a uskoro i borbenih vozila pješaštva Bradley koje RH nabavlja”, rekao je Banožić.

Na sastanku su bili nazočni i predstavnici francuske tvrtke MBDA s kojom Hrvatska ima sklopljen ugovor o nabavi raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa Mistral, gdje postoji potencijal i za daljnju suradnju.

Također, susretu su nazočili i predstavnici tvrtke Lockheed Martin s kojom RH ima dva važna projekta, jedan je modernizacija radara FPS 177 a druga je nabava dodatnih višenamjenskih helikoptera Black Hawk uz pomoć nedavne donacije SAD-a u iznosu od 140 milijuna dolara.

Hrvatski je ministar obrane izrazio žaljenje što Hrvatska ne sudjeluje u misiji EU-a za obučavanje ukrajinskih vojnika, na što nije pristao predsjednik Zoran Milanović.

“Hrvatska nažalost ne sudjeluje u toj misiji u kojoj je mogla dati svoj doprinos u onome što najviše tišti ukrajinske snage, a to su minska polja. Hrvatska je bila spremna obučavati inženjerske postrojbe za protuminsko djelovanje i na taj bismo način pridonijeli sigurnosti ukrajinskih snaga, ali i bržem napredovanju jer su upravo ta minska polja ono što ih najviše usporava”, rekao je Banožić.