Upravo u tom kontekstu, u Zagrebu je u srijedu, 25. ožujka, održan PaKing FORUM 2026. koji je okupio više od 100 stručnjaka te u drugom izdanju potvrdio svoju važnost kao platforme za raspravu o budućnosti ambalaže i pakiranja.
Sudionici su kroz niz konkretnih primjera, analiza i praktičnih smjernica otvorili aktualne teme nastojeći pomoći tvrtkama da se pripreme za nadolazeće promjene, a raspravljalo se o ključnim pitanjima o budućnosti materijala, tehnologijama te poslovnim modelima u industriji pakiranja.
Sektor ambalaže u Europskoj uniji ulazi u razdoblje dubokih promjena potaknut novom Uredbom o ambalaži i ambalažnom otpadu koja već sada snažno utječe na industriju, ali i najavljuje još značajnije promjene u godinama koje dolaze. O razmjerima i implikacijama tih promjena govorile su Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, i Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.
Andrea Čović Vidović istaknula je kako sektor ambalaže odavno više nije samo tehničko ili dizajnersko pitanje, već ključno pitanje održivosti, konkurentnosti i funkcioniranja jedinstvenog europskog tržišta. Podsjetila je da čak 40 posto plastike u EU dolazi upravo iz sektora pakiranja, dok svaki stanovnik godišnje proizvede prosječno 190 kilograma ambalažnog otpada. Takvi podaci, naglasila je, jasno pokazuju da postojeći model nije dugoročno održiv.
"Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja je stupila na snagu u veljači 2025., donosi jedinstvena pravila za sve države članice, čime se uvodi ujednačen i predvidljiv okvir poslovanja na razini cijele Unije. Prvi konkretni koraci u primjeni vidljivi su već od kolovoza ove godine, kada na snagu stupaju ograničenja za perflorirane i poliflorirane akrilne tvari (PFAS) u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom. Uredba se odnosi na svu ambalažu na tržištu EU, bez obzira na materijal ili namjenu", istaknula je Čović Vidović.
Kao ključna godina ističe se 2030. kada ambalaža više neće smjeti biti stavljena na tržište ako nije reciklabilna prema jasno definiranim razredima, dok će nakon 2038. opstati samo ona koja zadovoljava više standarde reciklabilnosti. Paralelno se uvode i minimalni udjeli recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži te pravila o smanjenju nepotrebnog volumena ambalaže, uključujući ograničenja praznog prostora kod e-trgovine.
Na te se promjene nadovezala Gordana Pehnec Pavlović, naglasivši kako Uredba donosi veliku transformaciju sektora, ali i niz nepoznanica s obzirom na velik broj delegiranih i provedbenih akata koji tek trebaju biti doneseni. "Ključni cilj Uredbe je smanjenje ukupne količine ambalaže, sprječavanje nepotrebnog pakiranja te jačanje kružnog gospodarstva, ali i osiguravanje učinkovitog funkcioniranja jedinstvenog tržišta", navela je Pehnec Pavlović dodavši kako, unatoč brojnim izazovima, Uredba otvara prostor za razvoj inovativnih rješenja i jačanje domaće industrije, uključujući i razvoj bioambalaže.
STAKLO, KARTON I PLASTIKA
Rasprava o materijalima za pakiranje, staklu, kartonu i plastici, u kojoj su sudjelovali Josipa Ćorluka, voditeljica nabave u tvrtki Weltplast, Galja Milošević, voditeljica osiguranja kvalitete Tiskare Grafing, Robert Zdolc, voditelj razvoja proizvoda i tehničkog servisiranja u Vetropacku te Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, pokazala je koliko je pitanje ambalaže složeno te koliko ovisi o širem sustavu gospodarenja otpadom, ali i navikama potrošača. Kako je istaknula Josipa Ćorluka, u Hrvatskoj se trenutačno reciklira manje od 30 posto prikupljene plastike, što je ispod europskog prosjeka, pa je nužno dodatno unaprijediti sustav prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja.
Plastika, iako često na meti kritika, ima niz funkcionalnih prednosti, od izvrsnih barijernih svojstava do sposobnosti očuvanja svježine i produljenja trajanja proizvoda, čulo se također na panelu. Sudionici su se složili kako, u konačnici, ne postoji univerzalno najbolje rješenje odnosno ne postoji najbolja ambalaža, već samo ona koja je najpogodnija za konkretan proizvod, uzimajući u obzir njegove zahtjeve, funkcionalnost i utjecaj na okoliš.
SUSTAV POVRATNE NAKNADE
Veliki interes izazvalo je i predavanje Žane Žarkov Trtanj, poslovne savjetnice za regulatornu usklađenost u području otpada. "Sustav povratne naknade u Hrvatskoj ističe se kao jedan od najuspješnijih primjera u Europskoj uniji", podsjetila je Žarkov Trtanj osvrnuvši se i na nadolazeće promjene te obveze proizvođača u okviru pravila o proširenoj odgovornosti. Govorila je i o sustavu povratne naknade u koji su trenutačno uključene jednokratne ambalaže od PET-a, aluminija, željeza i stakla volumena od 0,2 do 3 L, no od 1. siječnja 2027. slijedi njegovo značajno proširenje. U sustav će tada biti uključena i ambalaža manja od 0,2 litre, kao i sva plastična ambalaža te višeslojna ambalaža s pretežito papirnato-kartonskom komponentom, čime Hrvatska ponovno potvrđuje ambiciju da ostane predvodnik u ovom području.
Na PaKing FORUMU govorilo se i o inovativnoj ambalaži te kreativnom procesu koji joj prethodi, Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, predstavila je proces sakupljanja i recikliranja višeslojne kartonske ambalaže, dok je Miho Karolyi, direktor i osnivač Kaligraf grafičkog studija, istaknuo neke od paradoksa održive ambalaže. "Očekivanja od ambalaže danas su sve veća, a industrija na te izazove odgovara stalnim inovacijama. Naizgled jednostavan proizvod, kao što je ambalažna boca, mora zadovoljiti niz različitih, često i međusobno suprotstavljenih zahtjeva. Ona mora komunicirati s kupcem, prenositi informacije i istovremeno biti usklađena s kompleksnim regulatornim okvirom", podsjetio je Karoly.
BUDUĆNOST PROIZVODNJE AMBALAŽE
S aktualnim izazovima u industriji ambalaže suočavaju se i proizvođači različitih materijala, a iskustva iz prakse predstavili su Davor Ujlaki, glavni direktor Muraplasta, i Marko Despot, glavni direktor tvrtke GPI Istra.
Kako je istaknuo Ujlaki, poslovanje Muraplasta trenutačno obilježavaju ozbiljni poremećaji na tržištu sirovina što se očituje u nestašici materijala i naglom rastu cijena. Muraplast se pritom kontinuirano prilagođava tržištu, mijenjajući proizvodni asortiman otprilike svakih sedam godina.
S druge strane, direktor tvrtke GPI Istra istaknuo je kako se njihova kompanija, koja se bavi proizvodnjom kartonske ambalaže, također nalazi u procesu transformacije, ali bez tako izraženih tržišnih pritisaka. "Kao dio multinacionalne grupacije kontinuirano ulažemo u razvoj i optimizaciju procesa, a jedan od većih izazova predstavlja nam nedostatak radne snage", naglasio je Despot. Iskustva ovih dviju kompanija jasno pokazuju kako se industrija ambalaže nalazi u razdoblju intenzivnih promjena, u kojem će ključnu ulogu imati fleksibilnost, ulaganja i sposobnost prilagodbe tržišnim i regulatornim zahtjevima.
I ovogodišnje, drugo po redu izdanje PaKing FORUMA, otvorilo je i mnoge druge teme te se događanje potvrdilo kao mjesto za okupljanja i umrežavanje stručnjaka iz industrije ambalaže i pakiranja koje nastoji pružiti poticaj za daljnji razvoj ovog sektora u Hrvatskoj, ali i regiji.
