Istaknuo je kako će u najkonzervativnijem scenariju Hanfe procijenjeni gubitci fondova na razini sustava u 2020. biti manji od dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini, dok bilance društava za osiguranje mogu podnijeti veći šok jer smanjenje vrijednosti obveza uslijed porasta diskontne stope nadmašuje tržišni pad vrijednosti njihove imovine.
No vjerujemo da se takva najteža previđanja neće dogoditi jer očekujemo da do globalnog zatvaranja ekonomije, pa tako ni zatvaranja u Hrvatskoj, više neće doći i da će oporavak uslijediti sljedeće godine, naglasio je Žigman.
Ipak, istaknuo je da će ovu godinu društva pamtiti po snažnijem padu dobiti, posebno u sektoru osiguranja i leasinga, ali im to zbog mjera regulatora neće biti zapreka u servisiranju njihovih klijenata. Financijska je industrija u Hrvatskoj uvijek, prema njegovim riječima, pokazivala otpornost u svim krizama zahvaljujući visokom kapitalu i pravodobnim mjerama HNB-a i Hanfe, koji su u proteklih 10 godina izgradili dobre mehanizme da pomognu financijsko tržište učiniti dovoljno otpornima na nove krize.
Žigman sada očekuje proaktivniju ulogu mirovinskih fondova u oporavku realne ekonomije. Već postoje naznake gospodarskih projekata u koje će se ulagati, što je važno jer će dostupnost različitih domaćih izvora financiranja biti ključna da se potaknu nove investicije i sanira oporavak poduzeća. Također je naglasio da tržište kapitala treba biti otvoreno za prikupljanje novog kapitala poduzećima i da je sada vrijeme da se kompanije za to pripreme jer se za nova izdanja očekuje dobar odaziv investitora, posebno institucionalnih.
Na dvodnevnoj konferenciji u organizaciji Tržišta novca između ostalih danas je uvodno o putu do eura govorio i Boris Vujčić, guverner HNB-a, a održat će se i panel „Poslije izolacije i kuda dalje“, na kojem sudjeluju predsjednici uprava sedam vodećih banaka u Hrvatskoj.
