Zašto dronovi neće smanjiti upotrebu pesticida

Ideja ne zvuči loše: umjesto da se traktorima na polja bacaju velike količine pesticida, dronovi bi mogli precizno prskati sredstva protiv korova, gljivica i kukaca — samo tamo gdje su stvarno potrebna.

Dronovi bi mogli skenirati polje, identificirati ugrožena mjesta i ciljano ih tretirati. Tako bi se upotreba pesticida mogla znatno smanjiti, navodi se u zakonodavnom paketu EU-a "Omnibus X".

U EU-u je dosad vrijedila višedesetljetna zabrana prskanja pesticida iz zraka na poljoprivrednim površinama. Iznimke su vrijedile samo za teško pristupačne terene, poput strmih vinograda. To bi se sada trebalo promijeniti spomenutim zakonskim paketom. U svibnju ove godine Vijeće EU-a dalo je zeleno svjetlo. Unija inače želi do 2030. prepoloviti upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Dronovi automatski ne znače i manje pesticida

"Smatram da je u načelu opravdano da se dronovi za prskanje regulatorno razlikuju od klasičnog zaprašivanja iz zraka", kaže Thomas Daum sa Sveučilišta u Göteborgu. On se bavi novim tehnologijama i njihovim utjecajem na poljoprivredu.

"Sam dron ne štedi pesticide", ističe Daum. Potencijal vidi u tome da se uz pomoć dronova brže reagira na pojavu štetnika i tako smanji ukupna potrošnja.

"Istovremeno, ta fleksibilnost smanjuje prepreke za tretiranje zemljišta, pa bi mogla dovesti do toga da se ukupno prska češće", upozorava Daum.

To bi moglo rezultirati takozvanim tehnološkim zaključavanjem (lock-in), odnosno situacijom u kojoj učinkovitija primjena zapravo samo učvršćuje ovisnost o kemijskoj zaštiti bilja.

"Omnibus X" olabavio stroge zakone o odobravanju pesticida

Upravo kemijska sredstva za zaštitu bilja zabrinjavaju mnoge istraživače. Jer paket "Omnibus X" ne samo da olakšava upotrebu dronova, već i na nov način regulira mehanizme za odobravanje pesticida.

Cilj novog paketa prvenstveno je smanjenje administrativnih troškova, ukidanje birokracije i osiguravanje "poštenog tretmana poduzeća, a ujedno i poštene konkurencije", navodi se u priopćenju Europske unije.

Kada je Vijeće EU-a u svibnju odobrilo ovaj zakonski paket, skupina istraživača iz 27 europskih znanstvenih institucija uputila je oštru kritiku.

Među njima je i Carsten Brühl s Tehničkog sveučilišta u Kaiserslauternu-Landauu (RPTU). On se bavi utjecajem pesticida na okoliš. Brühl "Omnibus X" naziva "paketom deregulacije" i zvuči prilično zgroženo.

Dosad su aktivne tvari u pesticidima na razini EU-a uglavnom odobravane na deset godina. Nakon isteka tog roka, proizvođači mogu podnijeti zahtjev za produženje, pri čemu moraju ponovno dostaviti podatke o sigurnosti tvari. Takav je postupak provjere, otkad je uveden 2011. godine, doveo do toga da 59 aktivnih tvari nije dobilo ponovno odobrenje jer su ocijenjene problematičnima za zdravlje ljudi i okoliš.

Znanstvenici upozoravaju: "Omnibus X" šteti ljudima i okolišu

Kritika europskih znanstvenika glasi: mnoge će tvari biti odobrene na neograničeno vrijeme, a redovite ponovne procjene bit će ukinute.

Osim toga, prijelazni rokovi nakon isteka odobrenja bit će produženi s 18 mjeseci na tri godine.

Carsten Brühl kaže da to znači da na tržištu mogu ostati i one tvari za koje se sumnja da su štetne po zdravlje. Primjer za to je glifosat. Trebalo bi vrijediti načelo predostrožnosti, smatra Brühl. To političko načelo nalaže da se potencijalne štete po ljude i prirodu moraju unaprijed izbjeći — čak i onda kada još ne postoji konačan znanstveni dokaz.

Znanstveni podaci o pesticidima ionako su nepotpuni. Rizik neke tvari izvodi se iz rezultata laboratorijskih studija, ističe Brühl. Kako se ta tvar dugoročno ponaša u različitim uvjetima u okolišu i u kombinaciji s drugim pesticidima — to u trenutku odobravanja ostaje nejasno. Zato su redovite ponovne procjene bile toliko važne.

Brühl sada strahuje da bi "Omnibus X" mogao uništiti znanstveni interes za istraživanje tih tvari. Jer bi postalo nezanimljivo "baviti se sustavom na koji se ionako više ne može utjecati".

Njemački znanstvenici podsjetili vladu na njemački zakon

Nova zakonska regulativa EU-a neće pridonijeti manjoj upotrebi pesticida, uvjeren je Brühl. U tome neće pomoći ni dronovi, ni argument o preciznom prskanju.

Kod fungicida to uopće ne funkcionira, kaže biolog. Fungicidi djeluju protiv gljivičnih bolesti i moraju se prskati preventivno, jer kada je biljka već napadnuta — više joj nema spasa.

No može i drugačije, ističe Brühl. Potpuno bez pesticida — kroz takozvanu "integriranu zaštitu bilja". To nije nikakva hipi-eko fantazija, nego koncept održivog suzbijanja štetnika koji je u Njemačkoj zakonski utemeljen još 2012. godine.

Ubrzo nakon što je u svibnju Vijeće EU-a dalo zeleno svjetlo za "Omnibus X", znanstveno vijeće Nacionalnog akcijskog plana za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja u svom je službenom stavu podsjetilo njemačku saveznu vladu na njezin vlastiti zakon. Glavni autor tog dopisa bio je upravo Carsten Brühl.

Poljoprivreda može i bez pesticida

Istraživači navode da integrirana zaštita bilja predviđa korištenje kemijsko-sintetičkih sredstava tek kao posljednju opciju. Cilj je osigurati prinos i kvalitetu, ali i minimizirati negativne posljedice po ljude i prirodu, te spriječiti stvaranje otpornosti na sredstva za zaštitu.

To može funkcionirati ako se vodi računa o plodoredu, tj. smjenjivanju kultura, i ako se prednost daje mješovitim kulturama. Štetnici se mogu suzbijati naseljavanjem njihovih prirodnih neprijatelja putem cvjetnih pojaseva ili živice, dok se korov može uklanjati mehanički.

Problem je u tome što je prskanje zaštitnim sredstvima često brži, a samim time i jeftiniji put. Osim toga, uporno se održava narativ da su pesticidi nužni kako bi se osigurala sigurnost hrane. Ono što se u toj priči prešućuje jest da su monokulture i ekosustavi narušeni pesticidima znatno osjetljiviji na promjenjive uvjete u okolišu. To zapravo ugrožava sigurnost hrane, zaključuje Carsten Brühl, "jer imamo sustav koji se ne može nositi s klimatskim promjenama".