Zagrebačka burza: U pet tjedana izbrisano 7,7 milijardi kuna tržišne vrijednosti

Pod utjecajem oštrog pada svjetskih burzi, i na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna Crobexi su nastavi svoj negativni trend, koji traje već peti tjedan zaredom, izbrisavši dodatnih 7,7 milijardi kuna tržišne vrijednosti dionica.

Crobex indeks protekloga je tjedna potonuo novih 6,92 posto, na 1.407 bodova, dok je Crobex10 pao 3,73 posto, na 868 bodova.

U proteklih pet tjedna Crobex je potonuo gotovo 31 posto, a Crobex10 za 28 posto.

I svi sektorski indeksi bili su prošloga tjedna u velikom minusu, pri čemu najviše turistički, za 10,2 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je prošli tjedan 124,3 milijuna kuna, što je za 72 milijuna manje nego tjedan ranije,

Uz to, u blok transakcijama ostvareno je još 74 milijuna kuna, i to redovnom dionicom Turisthotela 27,13 milijuna kuna, Valamar Rivijere 22 milijuna, Arena Hospitality grupe 20,5 milijuna, Atlantic grupe 2,42 milijuna te redovnom Adrisa 2 milijuna kuna.

Najlikvidnija je u redovnom trgovanju bila dionica Valamar Rivijere, kojom je ostvareno 27,64 milijuna kuna, a cijena joj je potonula 13,16 posto, na 19,8 kuna.

Slijedila je dionica HT-a, s prometom od 26,23 milijuna kuna, a cijena joj je pritom porasla 8,17 posto, na 8,17 kuna, pa je bila i najveća dobitnica.

HT je u četvrtak objavio da je završen postupak podnošenja ponuda za kupnju 55,3 posto dionica Optima telekoma, no pritom ne navodi ni je li bilo ponuda, obrazlažući uz ostalo da javni postupak prodaje ne samo da nije u skladu s najboljim praksama, već bi mogao ugroziti sam postupak, osobito u trenutnim okolnostima na tržištu.

HT je natječaj za prodaju dionica Optime objavio 31. siječnja u tiskanom izdanju dnevnika "The Financial Times". Taj se poziv odnosi na prodaju 54,3 posto dionica Optima telekoma, jer HT prodaje 17,4 posto svojih, a ima pravo pod određenim uvjetima zajednički prodati i 36,9 posto dionica Optime koje drži Zagrebačka banka.

Znatan promet ostvaren je i dionicom AD Plastika, 10,64 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 22,6 posto, na 108 kuna, pa je bila među likvidnijima najveća gubitnica.

Ta kompanija izvijestila je u petak da zbog zaustavljanja proizvodnje svojih kupaca, svjetskih proizvođača automobila, primoran zaustaviti veći dio proizvodnje u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj na neko vrijeme. Ističu i kako trenutno ne mogu predvidjeti trajanje takve situacije na svojim lokacijama, jer ona, kako navode, ovisi prije svega o globalnoj situaciji na tržištu i aktivnostima njihovih kupaca.

U fokusu investitora bila je i dionica Zagrebačke banke, s ostvarenih 8,6 milijuna kuna prometa. Cijena joj je potonula 8,26 posto, na 50 kuna.

Promet iznad 8 milijuna kuna ostvaren je i povlaštenom dionicom Adrisa, uz pad njezine cijene za gotovo 7 posto, na 322 kune.

Većina izdanja kojima je protekloga tjedna trgovano zabilježila je pad cijene u odnosu na tjedan ranije. Od ukupno trgovanih 66 dionica, njih 54 zabiljžilo je pad cijene, a svega 7 rast, dok pet nije bilježilo cjenovnu promjenu u odnosu na tjedan ranije.

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi zabilježili najveći tjedni pad od financijske krize 2008., a i druge su svjetske burze oštro pale jer je sve jasnije da će paraliza dijelova gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa dovesti do recesije.

Dow Jones prošloga tjedna potonuo je 17,3 posto, na 19.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 15 posto, na 2.304 boda, a Nasdaq indeks 12,6 posto, na 6.879 bodova.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, no znatno manje nego na američkim. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3,3 posto, na 5.190 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 3,4 posto, na 8.928 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 4.048 bodova.

"S obzirom na daljnju ekspanziju pandemije koronavirusa, kako globalno tako i u Hrvatskoj te dodatnu nepogodu u obliku jučerašnjeg potresa u Zagrebu, kao i nove značajne minuse na azijskim burzama u jutrošnjem trgovanju, izvjesno je da će se tržišna previranja nastaviti i danas. Investitori će najviše pratiti dva procesa, s jedne strane statistike i daljnji razvoj epidemije, a s druge strane nastojanja nositelja ekonomskih politika - i monetarnih i fiskalnih - da djeluju kontraciklički i ublaže negativne posljedice po gospodarstvo", zaključuje Augustinović.