Veliki vodič: evo kako freelanceri i obrtnici uplaćuju mirovinske doprinose i idu u mirovinu

No, kakve su obveze uplate doprinosa i o čemu će sve jednog dana ovisiti mirovine freelancera i više od 88.000 obrtnika? To je jedno od čestih pitanja, naročito freelancera koji sami dogovaraju i odrađuju poslove, upravljaju svojim vremenom i financijama.

Obveza plaćanja doprinosa i njihov utjecaj na buduća mirovinska prava za freelancere i obrtnike ovisi o tome kako utvrđuju porez na dohodak, odnosno jesu li umjesto poreza na dohodak izabrali plaćanje poreza na dobit. Zakonom o doprinosima za svaku su skupinu obveznih osiguranika propisane drugačije osnovice, što posredno utječe na visinu njihove mirovine. Osnovice se utvrđuju za kalendarsku godinu kao umnožak propisanog faktora i prosječne bruto plaće ostvarene u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kolovoza prethodne godine. Riječ je o međusobno uvjetovanim činjenicama i odluci o kojoj će ovisiti vaša mirovina jednog dana: sami birate način plaćanja poreza, taj izbor automatski uvjetuje obvezu doprinosa, a osnovica i iznos plaćenih doprinosa utječu na iznos buduće mirovine.

RAZGOVARAJTE ODMAH S GOSPODINOM FINOM I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!

Freelanceri ili nezavisni profesionalci mogu birati između tri mogućnosti oporezivanja ostvarenih zarada, što automatski uvjetuje drugačiju osnovicu za plaćanje doprinosa i drugačiju visinu mirovine. Ako izaberu oporezivanje prema pravilima drugog dohotka, isplatitelj usteže i za njih uplaćuje doprinose (iznimka su novinari, umjetnici i sportaši). Druga je mogućnost oporezivanje prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti, što za njih podrazumijeva vođenje poslovnih knjiga ili plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak.

Evo što to znači.

Ako freelancer izabere plaćanje poreza na dohodak po odbitku, onaj tko mu isplaćuje honorar od dogovorenog bruto iznosa uplaćuje 10% mirovinskog doprinosa (drugi osiguranici plaćaju mirovinske doprinose po stopi od 20%). S istekom kalendarske godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za njega utvrđuje ostvareni mirovinski staž tako da osnovicu na koju su plaćeni doprinosi podijeli s prosječnom plaćom u Hrvatskoj. Freelancer tako ostvaruje staž, ali bez obzira na zaradu taj staž ne može biti dulji od 12 mjeseci. Primjerice, ako prosječna bruto plaća za 2020. iznosi 9500 kuna, a freelancer u toj godini ostvari bruto drugi dohodak od 114.000 kuna, priznat će mu se 12 mjeseci staža. Ako ostvari veći drugi dohodak u bruto iznosu, priznat će mu se veća osnovica za mirovinu, ali ne i dulji staž.

Novinari, umjetnici i sportaši, koji su obvezno osigurani i izabrali su plaćati porez prema pravilima oporezivanja drugog dohotka, upisani su u matičnu evidenciju osiguranika. Oni plaćaju doprinose prema rješenju Porezne uprave, i to po stopi od 20%, ali na različite osnovice. Za novinare je osnovica određena faktorom 0,65, za umjetnike faktorom 1,00 (ako im država plaća doprinose, tada faktorom 0,8), a za sportaše faktorom 1,0. Za njih obveza doprinosa ne ovisi o iznosu ostvarenog drugog dohotka jer plaćaju jednake doprinose za sve mjesece godine u kojoj imaju status osiguranika. Buduća mirovina tako im neće ovisiti o zaradi, nego o osnovici i ukupnom iznosu plaćenih doprinosa.

Freelanceri koji odaberu utvrđivati dohodak na temelju poslovnih knjiga, plaćaju doprinose na osnovicu. Za samostalne umjetnike i sportaše koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga osnovica se određuje prema faktoru 1,1. Za novinare i ostala zanimanja faktor je 0,65. Svi oni obvezni su svaki mjesec Poreznoj upravi na obrascu JOPPD dostaviti podatke o obračunatim i plaćenim doprinosima. Te podatke preuzimaju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Regos. HZMO u svrhu određivanja osnovice za mirovinu iz prvog stupa, a Regos u svrhu prijenosa uplaćenih doprinosa sa zbirnog računa na osobni račun mirovinskog osiguranika u drugom stupu.
Freelanceri obveznici poreza na dobit također podnose obrazac JOPPD za obvezu doprinosa, a dužni su ih plaćati najmanje na poduzetničku plaću koja se određuje uz primjenu faktora 1,1. Ako odluče sebi isplaćivati veću poduzetničku plaću, plaćaju doprinose na taj veći iznos.

Obrtnici su upisani u obrtni registar i obvezni su plaćati doprinose od upisa do brisanja iz te evidencije. Iznimka su sezonski obrtnici, koji moraju plaćati obvezne doprinose u razdoblju dok posluje njihov sezonski obrt.
Ovisno o poreznom statusu, mjesečna osnovica i obveza doprinosa za obrtnika određuje se na sljedeći način:
ako porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu, osnovica za doprinose određuje se uz primjenu faktora 0,4, a obveza doprinosa utvrđuje se rješenjem Porezne uprave. Ako dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, osnovica za doprinose određuje se uz primjenu faktora 0,65, a obrtnik svaki mjesec podnošenjem obrasca JOPPD izvještava Poreznu upravu o obračunatim i plaćenim svotama doprinosa. Ako je obveznik poreza na dobit, plaća doprinose najmanje na osnovicu poduzetničke plaće koja se određuje uz primjenu faktora 1,1 i svaki mjesec podnosi obrazac JOPPD.

Odabirom načina plaćanja poreza obrtnik bira na koju će osnovicu plaćati doprinose, a time i visinu buduće mirovine.

RAZGOVARAJTE ODMAH S GOSPODINOM FINOM I SAZNAJTE KAKO DO 750 KUNA POTICAJA! KLIKNITE OVDJE!

Za razliku od zaposlenih u radnom odnosu, kojima se mirovinski staž računa i u slučaju ako poslodavac duguje doprinose za njihovo osiguranje, freelancerima i obrtnicima mirovinski se staž priznaje samo za razdoblje za koje su uplatili doprinose. Oni u mirovinu idu po uvjetima kada i svi ostali, dakle ispunjenjem kriterija životne dobi i razdoblja uplaćenih doprinosa, odnosno ostvarenog staža. Ako po tim kriterijima ispunjavaju uvjete za mirovinu, visina mirovine određuje im se prema razdoblju osiguranja za koje su doprinosi uplaćeni.

Kako bi si osigurali što veću mirovinu, samozaposleni mogu izabrati plaćanje doprinosa na osnovicu višu od propisane. Za obveznike poreza na dohodak predviđeno je pet, odnosno šest viših osnovica (određuju se kao umnožak faktora 1, 2, 3, 4, 5 ili 6 i prosječne plaće), a obveznici poreza na dobit mogu sami izabrati bilo koju višu svotu poduzetničke plaće i isplatiti je kao dohodak od nesamostalnog rada s pripadajućim doprinosima. Doprinosi plaćeni na više osnovice osiguranja porezno su priznati rashod i umanjuju obvezu poreza na dohodak odnosno dobit. Uz to, samozaposlene osobe koje vode poslovne knjige mogu sebi uplaćivati do 6000 kuna doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje kao porezno priznati rashod.

Osnovica na koju su u razdoblju osiguranja plaćeni doprinosi ujedno je osnovica na temelju koje će se određivati mirovina iz sustava mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, a svote doprinosa uplaćene na osobni mirovinski račun individualne štednje polazište su za ugovaranje mirovine iz drugog stupa. Za samozaposlenu osobu koja je u razdoblju radnog vijeka plaćala doprinose na osnovicu do iznosa 80% prosječne plaće velika je vjerojatnost da će ostvariti mirovinu samo u visini najniže mirovine. Nasuprot tome, osoba koja se u razdoblju ostvarivanja zarada odluči plaćati doprinose na veću osnovicu i osoba koja štedi u dobrovoljnom mirovinskom fondu trećeg stupa s više sigurnosti može računati na povoljnije mirovinske prihode u budućnosti.

Pratite 'Think Fin: Financije za svakoga' i napravite dobar plan za svoju mirovinu!
Sve analize i vodiče o drugom i trećem mirovinskom stupu te o tome kako napraviti dobar plan za mirovinu pratite na digitalnoj platformi umfo.hr. Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava predstavlja vam interaktivni, omnichannel serijal 'Think Fin: Financije za svakoga'. Dio je to projekta jačanja financijske pismenosti koji provodi UMFO. Donosimo analize vodećih hrvatskih ekonomista, financijskih i bihevioralnih stručnjaka koji će vam približiti trendove i ponuditi relevantna objašnjenja za planiranje boljih umirovljeničkih dana, a uz prvog hrvatskog virtualnog financijskog pomoćnika, Gospodina Fina, na Viberu možete dobiti i dodatne, personalizirane informacije!

PRISLONI KAMERU MOBITELA I SKENIRAJ QR KOD ILI KLIKNI OVDJE I ZAPOČNI RAZGOVOR S GOSPODINOM FINOM!

Upoznajte Gospodina Fina na Viberu!
Kako dobiti do 750 kuna poticaja godišnje na dobrovoljnu mirovinsku štednju, kako odabrati mirovinski fond, kako mirovinski fondovi ulažu naš novac i ostvaruju prinose? Doznajte u razgovoru s Gospodinom Finom, prvim virtualnim financijskim pomoćnikom mirovinskih fondova, koji daje korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu te vam pomaže štedjeti za mirovinu. Nastao je u partnerstvu mirovinskih fondova s vodećom hrvatskom IT tvrtkom Infobip i u suradnji s bihevioralnom stručnjakinjom sa ZŠEM-a dr. sc. Andrijanom Mušurom Gabor. 'Neovisno o tome jeste li mirovinski znalac ili ste tek dobili prvi posao, Gospodin Fin je definitivno osoba s kojom želite pročavrljati', ističe Andrijana Mušura Gabor.
'Tehnološka revolucija pokrenuta pojavom tehnologija kao što su 'cloud' i 'mobile computing', 'big data analytics' i 'machine learning' otvara potpuno nove servise i mogućnosti koje države na svim razinama mogu pružiti svojim građanima. Ove tehnologije odavno nisu rezervirane samo za Fortune 500 kompanije i građani s pravom očekuju efikasne digitalne servise u raznim područjima života, a jedno od važnijih je upravljanje osobnim financijama. Digitalizacija društva za rezultat treba imati povećanu efikasnost i olakšane procese, a to će u konačnici doprinijeti povećanju zadovoljstva građana. Tehnologija tako donosi značajnu korist zajednici i cijelom društvu', poručuju iz Infobipa. S Gospodinom Finom možete odmah razgovarati na Viberu!

Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.