Vasle: ECB bi u rujnu mogla povećati ključnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova

Prema Boštjanu Vasleu, iza visoke inflacije stoje dva ključna čimbenika - brz oporavak gospodarstva od pandemijske krize, a posljednjih mjeseci i posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

“To se očituje u visokim cijenama sirovina, energenata i hrane na međunarodnim tržištima, a ključni faktor koji može smiriti inflaciju je stabilizacija geopolitičkih prilika na globalnoj razini, konkretno na europskom prostoru”, rekao je Vasle na marginama prezentacije Gospodarske revije za Sloveniju 2022. koju je na Brdu pri Kranju pripremila Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Inflacijom se, kako je naglasio, moraju pozabaviti i drugi političari. Prema Vasletovim riječima, u okviru Europske središnje banke (ECB) već je započela normalizacija politike u tri područja.

“Prvi je program novih otkupa vrijednosnih papira, kako u okviru redovnog tako i u okviru pandemijskog programa, koji je u ovom trenutku praktički završen”, rekao je.

Prema riječima guvernera, druga mjera koju je usvojila ECB vezana je uz utvrđenje da su ispunjeni uvjeti za postupno povećanje kamatnih stopa.

“Treća, a po mnogima i jedna od najvažnijih mjera, je ponašanje na području kamatnih stopa. Izrazili smo čvrsto očekivanje da će prvo povećanje biti na srpanjskoj sjednici”, rekao je Vasle.

Očekuje se da će ECB nastaviti dizati kamatne stope u rujnu, "pri čemu ostaje otvorena mogućnost malo većeg povećanja". Kako je objasnio, u skladu s očekivanjima, kamata će u srpnju biti podignuta za 0,25 postotnih bodova, au rujnu bi mogla biti povećana za 0,5 postotnih bodova. Vasle je najavio nastavak ove dinamike postupnog podizanja kamata i nakon rujna, odnosno u zadnjem kvartalu ove i početkom iduće godine.

Prema njegovim riječima, mjere koje poduzimaju vlade također mogu biti od velike pomoći u suzbijanju inflacije.

“To je niz instrumenata koji u pojedinim zemljama ovise o ekonomskim preferencijama vlada, ne samo o političkim preferencijama vlada. Dobrodošle su mi sve mjere koje pridonose stabilizaciji cijena, posebice na najizloženijim područjima", zaključio je Vasle.

ECB je danas također predstavila planove za uključivanje klimatskih promjena u svoju monetarnu politiku kako bi potaknula poduzeća u europodručju da više brinu o svom utjecaju na okoliš. Mjerama se želi bolje uzeti u obzir financijske rizike povezane s klimom i podržati zelenu tranziciju gospodarstva, objavila je banka.

"Klimatske promjene i prijelaz na zelenije gospodarstvo utječu na naš glavni cilj održavanja stabilnosti cijena, jer utječu na naše gospodarstvo te rizičnost i vrijednost imovine u bilanci Eurosustava", napisala je banka u priopćenju za javnost.

Kao nadzorno tijelo, ECB ima dužnost pridonijeti sigurnosti i stabilnosti bankarskog sektora, stoga banka mora osigurati da je dobro pripremljena za upravljanje klimatskim rizicima, smatraju. Također, kao europska institucija, banka ima dužnost podupirati opće ekonomske politike koje doprinose postizanju ciljeva EU, uključujući zaštitu okoliša.

Prema trenutačnim planovima, mjere će stupiti na snagu u listopadu 2022., a daljnji detalji uslijedit će malo prije toga. Od prvog tromjesečja 2023. ECB će početi redovito objavljivati podatke o klimi o držanju korporativnih obveznica.

Prema novim planovima, ECB će nastojati postupno dekarbonizirati svoje korporativne obveznice u skladu s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i preusmjeriti se prema izdavateljima s boljim klimatskim učinkom. Klimatski učinak mjerit će se pokazateljima kao što su niže emisije stakleničkih plinova, ambiciozniji ciljevi smanjenja ugljika i najave klimatskih mjera, objasnili su.