GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Uvođenje eura: Hrvatski građani najviše strahuju od poskupljenja

Uvođenje eura: Hrvatski građani najviše strahuju od poskupljenja
EURO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.11.2020 / 08:44
Autor: SEEbiz / Novi list
ZAGREB - Najavljenu promjenu valute, odnosno zamjenu kune eurom, koja bi se, prema procjeni Hrvatske narodne banke, najranije mogla dogoditi početkom 2023. godine, komentiralo je više od 3.500 ispitanika u anketi koju je proveo portalMojPosao putem servisa MojaPlaća.

Zanimljivo je da čak više od trećine anketiranih, njih 35 posto, niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju o toj temi uopće jasno definiran stav. Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice, odnosno 54 posto, podržava uvođenje eura, dok 46 posto ljudi ne podupire ovu odluku. Najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50 posto), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a, a kada je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka ‘monetarnog suvereniteta’. Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da će uvođenjem eura cijene rasti.

Više od trećine anketiranih (35 posto) niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju jasno definiran stav te su oni izuzeti iz daljnje obrade. Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice (54 posto) podržava uvođenje eura, dok 46 posto ljudi ne podupire ovu odluku. Promjenu valute u većoj mjeri podržavaju stariji ispitanici (65 posto starijih od 46 godina) nego oni mlađi (49 posto mlađih od 25 godina), osobe muškog spola (64 posto muškaraca naprema 43 posto žena) i oni s višim mjesečnim neto primanjima (74 posto s plaćom višom od 8.500 kuna, naprema 43 posto onih s plaćom nižom od 4.500). Nadalje, ističe se da »najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50 posto), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU-a te u jednostavnijem plaćanju.«

– Također, vjerujemo kako ćemo napuštanjem kune ukloniti valutni rizik povezan s tečajem i istovremeno dobiti stabilniju valutu, a dio građana smatra kako će uvođenje eura pridonijeti padu kamatnih stopa na kredite i smanjenju troškova koji nastaju u mjenjačnicama, prilikom zamjene kuna u euro. Kad je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka ‘monetarnog suvereniteta’. Svaki treći ispitanik dijeli mišljenje kako je prelazak na euro suviše kompliciran, a četvrtina građana ističe nemogućnost korištenja deviznog tečaja na povećanje konkurentnosti gospodarstva.

Ima i onih kojima će naprosto nedostajati skupljanje ‘medeka’, odnosno kovanica od pet kuna, koje su nekima, očigledno, prirasle srcu. Na pitanje smatraju li da će promjena valute rezultirati rastom cijena, velika većina anketiranih (85 posto) je uvjerena kako će do toga neminovno doći. S druge strane, kad je riječ o našim primanjima, najveći broj ispitanika misli da neće biti većih promjena (40 posto). Trećina se ipak nada da će primanja umjereno rasti, dok svaki četvrti ispitanik predviđa pad primanja građana, zaključuje se u istraživanju portala MojPosao.

Moglo bi se reći da se rezultati ovog istraživanja poklapaju s onim što je nedavno rekao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, a to je da građane najviše brine ovaj cjenovni moment, boje se rasta cijena, zaokruživanja cijena na više itd., dok su svi ostali razlozi protiv eura manje zastupljeni, pa i onaj o gubitku monetarnog suvereniteta. Što se prednosti koje građani uočavaju tiče, i iz HNB-a su poručivali da građane najviše veseli, odnosno najviše pozitivno razmišljaju o tome kako će uvođenjem eura biti u smislu valute kojom plaćaju izjednačeni s građanima drugih europskih zemalja, članica europodručja. Činjenica pak da čak trećina ispitanika uopće nema stav o ovoj temi, mogla bi ukazivati na to da ovo pitanje građanima trenutno ipak nije top-tema, odnosno da su trenutno više zaokupljeni aktualnom situacijom i neizvjesnosti u pogledu očuvanja vlastitog zdravlja, ali i egzistencije, što je sve u kompletu ugrozio koronavirus.

No, ne treba zanemariti činjenicu da ispada da većina ispitanika, odnosno većina od onih koji imaju stav, ipak podržava uvođenje eura – više je onih koji su »za«, nego onih koji su »protiv«, što Vladi RH i središnjoj banci daje dodatni legitimitet u procesu uvođenja eura. Naime, euro je definiran kao strateški cilj i odluka koja se provodi s razine izvršne i monetarne vlasti.

Hrvatska je u srpnju ušla u Europski tečajni mehanizam, a kroz najmanje dvije godine očekuje se da će zadovoljiti preostale uvjete za uvođenje eura, te bi se zamjena kune eurom najranije mogla dogoditi početkom 2023. Vezano za cijene, u središnjoj banci već su kazali da će jedno vrijeme, uoči i nakon trenutka konverzije, cijene biti iskazivane dvostruko, i u kunama i u eurima, kako bi se spriječilo »zaokruživanje na više«. Toga bi najviše moglo biti kada su u pitanju neke »sitne usluge« poput cijene kava koje ispijamo i slično, što povećava percepciju rasta inflacije, iako iskustva drugih govore da sam euro nije značajnije pridonio inflaciji.

Tagovi: uvođenje eura, Europski tečajni mehanizam, Hrvatska narodna banka, eurozona, poskupljenja, kuna, tečaj kune, tečaj eura
PROČITAJ I OVO
Deutsche Bank: Mladi Amerikanci će pomoć države iskoristiti za kupnju dionica
ISTRAŽIVANJE
Deutsche Bank: Mladi Amerikanci će pomoć države iskoristiti za kupnju dionica
NEW YORK - Istraživanje Deutsche Banka pokazalo je da će mladi Amerikanci popriličan dio novca kojeg će dobiti od države (tzv. stimulativni čekovi) potrošiti na kupnju dionica.
Dolar prema kuni najjači u tri i pol mjeseca
TEČAJ
Dolar prema kuni najjači u tri i pol mjeseca
ANALIZA - Slijedeći svoj polupostotni rast iz veljače, HNB-ov srednji tečaj američkog dolara na početku ovog mjeseca je intenzivirao taj smjer.
Beogradska berza: Messer Tehnogas najtraženiji na početku nedelje
CLOSING BELL BSE
Beogradska berza: Messer Tehnogas najtraženiji na početku nedelje
BEOGRAD – Početak trgovačke nedelje na Beogradskoj berzi nije doneo energičniju aktivnost investitora, ali su indeksi krenuli uzlaznom putanjom neutrališući gubitke zabeležene u petak..
Zagrebačka burza: CROBEX10 skočio na najvišu razinu od veljače 2020.
CLOSING BELL ZSE
Zagrebačka burza: CROBEX10 skočio na najvišu razinu od veljače 2020.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze tjedan su počeli snažnijim rastom vrijednosti, za nešto više od 0,9 posto, uz promet manji od pet milijuna kuna, dok je osjetniji pad cijene zabilježila dionica Privredne banke Zagreb (PBZ) nakon što je najavljeno njezino delistiranje.
Tajland promovira kanabis kao novi zamah ekonomiji
KONOPLJA
Tajland promovira kanabis kao novi zamah ekonomiji
BANGKOK - Tajlanđani su pohrlili na izložbu kanabisa u vrijeme dok rastu i ponuda i potražnja za tom biljkom nakon što je vlada odobrila njenu upotrebu u prehrani i drugim proizvodima.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE